Ekonomska isplativost energetski učinkovite zgrade

Analiza ekonomske isplativosti energetski učinkovite zgrade

U ovom članku namjeravamo sažeti zaključke dobivene ovom zanimljivom tehničkom studijom koju je proveo Ecofys za Radnu skupinu za održivu gradnju Fundación Entorno-BCSD Španjolska. U njemu se provodi dinamička simulacija energetskog ponašanja nekoliko zgrada za stambenu i tercijarnu namjenu u različitim scenarijima, kao i studija ekonomske isplativosti različitih predloženih rješenja poboljšanja.

Cilj i opseg studije:

Analizirane su dvije vrste zgrada, jedna za stambenu namjenu višeobiteljsko stanovanje sa 3 kata i druga za tercijarnu namjenu ureda s 14 etaža, u dva različita razdoblja građenja (zgrade koje su uređene osnovnom normom NBE-CTE-79 i u drugi slučaj prema Tehničkom kodu CTE-06), te u tri različite klimatske zone Madrid (D3), Barcelona (C2) i Santander (C1), ukupan broj je 2x2x3 = 12 različitih scenarija.

Za svaki od scenarija studija predlaže primjenu niza mjera poboljšanja s ciljem dobivanja zgrada s visokom energetskom ocjenom, uvijek polazeći od onih hipoteza ili situacija koje se mogu pretpostaviti i naravno tehnički i ekonomski izvedive u svakom od njih. situacije. Ova poboljšanja su grupirana u tri skupine: s jedne strane uključena su pasivna rješenja usmjerena na smanjenje potražnje za energijom (korak 1), s druge strane ona rješenja koja uključuju primjenu obnovljivih izvora energije (korak 2) i na kraju uvođenje opreme za grijanje, energetski učinkovito hlađenje i/ili osvjetljenje (korak 3). Ova tri koraka čine prijedlog koji studija naziva energetskom trijadom. Na taj se način proučavaju dva slučaja ili koncepta energije, slučaj CE 1 koji uključuje samo mjere koraka 1 (smanjenje potražnje) i slučaj CE 2 koji uključuje mjere koraka 1, 2 i 3 (smanjenje + obnovljivi izvori energije + učinkovitost).

[vision_divider style = »hr-točkasto«]

Postojeći višeobiteljski stanovi.SLUČAJ 1:

Predložene mjere poboljšanja za postojeće višeobiteljske stanove:

[vision_divider style = »hr-točkasto«]

SLUČAJ CE 1:

Poboljšanje toplinske izolacije fasada (9 -10 cm.)

Poboljšanje toplinske izolacije krovova (12 cm).

Zamjena prozora (Novo: okvir U=2,2 sa duplim staklom)

[vision_divider style = »hr-točkasto«]

SLUČAJ CE 2:

Toplinska solarna energija pokriva 60% solarnog doprinosa.

Zamjena postojećeg pojedinačnog bojlera za PTV i grijanje za:

PTV: Individualni plinski grijač.

GRIJANJE: Visokoučinkovita dizalica topline (COP = 3,2).

[vision_divider style = »hr-točkasto«]

Dobiveni rezultati: Ušteda energije (Grafikon 1) i smanjenje CO2 (Grafikon 2)

Novo stanovanje za više obitelji.SLUČAJ 2:

Predložene mjere poboljšanja za nove višeobiteljske stambene objekte:

SLUČAJ CE 1:

Poboljšanje toplinske izolacije fasada (5-6 cm) u odnosu na onu koju određuje CTE.

Poboljšanje toplinske izolacije krovova (4 cm) u odnosu na onu koju određuje CTE.

Zamjena prozora (Novo: okvir U=2,2 sa duplim staklom)

SLUČAJ CE 2:

Toplinska solarna energija pokriva 60% solarnog doprinosa.

Referentni slučaj s pojedinačnim plinskim kombiniranim bojlerom i individualnim klima uređajem (EER = 3), predlaže se zamjena:

PTV i GRIJANJE: Centralizirani kotao na biomasu.

HLAĐENJE: Centralizirana toplinska pumpa visoke učinkovitosti (EER = 4).

Difuzija hladnoće i topline podnim grijanjem.

Dobiveni rezultati: Ušteda energije (Grafikon 1) i smanjenje CO2 (Grafikon 2)

Postojeće poslovne zgrade. SLUČAJ 3:

Predložene mjere poboljšanja u postojećim poslovnim zgradama:

SLUČAJ CE 1:

Poboljšanje toplinske izolacije fasada (9-10 cm). Početno stanje bez izolacije.

Poboljšanje toplinske izolacije krovova (12 cm). Početno stanje bez izolacije.

Zamjena prozora (Novi, okvir U = 5,7 sa duplim staklom (U = 1,4 i g = 0,42) sa premazom niske emisije,

početno stanje (okvir U = 5,7 i dvostruko staklo (U = 2,7 i g = 0,76).

Poboljšanje s automatskim sustavom ventilacije u noćnim satima.

SLUČAJ CE 2:

OBNOVLJIVO:

Fotonaponska solarna energija na krovu.

KLIMATIZACIJA:

Zamjena postojećeg centraliziranog plinskog kotla i rashladnog uređaja zrak-voda za:

Centralizirani kotao na biomasu i učinkovitije rashladno postrojenje zrak-voda.

Dobiveni rezultati: Ušteda energije (Grafikon 1) i smanjenje CO2 (Grafikon 2)

Nove poslovne zgrade. SLUČAJ 4:

Predložene mjere poboljšanja u novim poslovnim zgradama:

SLUČAJ CE 1:

Poboljšanje toplinske izolacije fasada (5-6 cm) u odnosu na onu koju određuje CTE.

Poboljšanje toplinske izolacije krovova (4 cm) u odnosu na onu koju određuje CTE.

Zamjena prozora (Novi, okvir U=2,2 sa duplim staklom (U=1,4 i g=0,42),

početno stanje s vrijednošću propustljivosti rupe koju određuje CTE.

Poboljšano povećanjem učinkovitosti RITE sustava povrata topline (44-85%).

SLUČAJ CE 2:

OBNOVLJIVO:

Fotonaponska solarna energija na krovu.

KLIMATIZACIJA:

Zamjena postojećeg centraliziranog plinskog kotla i rashladnog uređaja zrak-voda za:

Centralizirani plinski kotao s geotermalnom toplinskom pumpom i zračnim podom (topli i hladni).

OSVJETLJENJE:

Sustav regulacije rasvjete.

Zamjena T8 fluorescentnih svjetiljki sa T5.

Dobiveni rezultati: Ušteda energije (Grafikon 1) i smanjenje CO2 (Grafikon 2)

Najrelevantniji zaključci studije:

POSTOJEĆE VIŠEOBITELJSKO STANOVANJE: Ostvaruju se velike uštede energije, između 72% i 78%, tako da mjere poboljšanja koje najviše doprinose ovom cilju su toplinska izolacija fasade i krova te zamjena prozora uz implementaciju solarne toplinske energije. što je, kako je navedeno u dokumentu, mjera kojom se postižu najveća smanjenja.

NOVA VIŠEOBITELJSKA KUĆA: U ovom slučaju ušteda energije oscilira između 24-39% ukupne potrošnje energije kuće, a opet je toplinska izolacija fasada i krovova uz poboljšanje prozora mjere koje najviše pridonose. No, ostvarivi scenarij doveo bi nas do zgrade s najvećom energetskom ocjenom u svim analiziranim klimatskim zonama, tako da se postižu značajna smanjenja emisija, između 78-97%, što bi se postiglo uključivanjem kotlovske biomase za PTV i grijanje.

POSTOJEĆA POSLOVNA ZGRADA: Ostvaruju se uštede između 62% i 64% u potrošnji energije, tako da mjere poboljšanja koje najviše pridonose tom cilju su toplinska izolacija fasade i krova te zamjena prozora, uz poboljšanje sustava. klimatizacije. Smanjenje emisija doseže između 64-67%, pri čemu je mjera koja najviše doprinosi kotao na biomasu. Ovako obnovljena zgrada može postići energetsku ocjenu B.

NOVA POSLOVNA ZGRADA: Raspon poboljšanja potrošnje energije kreće se između 57% i 63%, tako da mjere poboljšanja koje najviše pridonose toplinskoj izolaciji fasade i krova te zamjena prozora te povećanje učinkovitosti sustava topline. oporavak, regulacija rasvjete i poboljšanje sustava klimatizacije. Emisije se mogu smanjiti za između 52-55%, a najvažnija mjera je korištenje sustava geotermalne izmjene jer generira veliko povećanje ukupne učinkovitosti sustava klimatizacije. Novoizgrađena poslovna zgrada s ovim kriterijima mogla bi postići energetsku ocjenu B.

S poštovanjem studija ekonomske isplativosti, donosi vrlo zanimljive zaključke i razmišljanja, koja su sažeta u sljedećoj tablici:

Članak pripremio Jose Luis Morote Salmeron (Tehnički arhitekt - Energy Manager - Google plus profil) Pristup njihovoj web stranici OVDJE, u suradnji sOVACEN.

Popularne objave