Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Drveće je izvor života. Ne samo za prirodne ekosustave, već i za ljudski opstanak. Njegova uporaba za hranjenje, grijanje i izgradnju bezbroj objekata uključuje eksploataciju koja, između ostalih čimbenika, izaziva krčenje šuma, a time i uništavanje staništa. U ovom članku Zeleni ekolog govorimo o važnost drveća za okoliš kao i za čovjeka i ostatak prirode.
Važnost drveća za čovjeka
Zapravo, počinje život kakav poznajemo biljke. Mnogo ranije, prije oko četiri milijarde godina, nastale su prve molekule, koje se smatraju najprimitivnijim oblicima života. Ali tek kada se dogodila oksigenična fotosinteza, prije otprilike 3,5 milijardi godina, atmosfera se počela oksigenirati.
Dakle, prve kopnene biljke, koje su nastale prije oko 450 milijuna godina, nisu bile pioniri u provođenju procesa fotosinteze i ispuštanja kisika u atmosferu. Iako je istina da je sunčevo zračenje korišteno za stvaranje šećera iz vode i ugljičnog dioksida u atmosferi, ključa fotosinteze, te da su se iz njih razvile prve biljne stanice, prethodnice algi i biljaka.
Biljke su se počele uspravljati i stvarati drvo nakon velike suše, prvo kao bilje ili grmlje, a zatim kao drveće. Ljudska bića, sa svoje strane, potječu od hominoida, čiji su fosili stariji od 6 milijuna godina. A, kao što je poznato, naša je povijest nesumnjivo od samog početka vezana uz drveće.
Bez obzira na neposrednu dobit koju ostvarujemo od drveća, njegovo postojanje ključno je za naš opstanak, kao i za nebrojena živa bića.
Brojčano, stabla su neophodna za opstanak devet od deset poznatih vrsta, a postotak bi se vjerojatno povećao ako odemo dalje od staništa i usredotočimo se na proizvodnju kisika.
Drveće, da, pomažu nam da dišemo. Alge i druge morske biljke same proizvode oko 70 posto, ali drveće je ključno za prozračnost atmosfere za ljude. Inače bi to bio razrijeđen zrak.
Samo jedno stablo može proizvesti dovoljno kisika za 18 ljudi, iako se jako razlikuje ovisno o vrsti i veličini. Zajedno s ostatkom biljaka, one su odgovorne za petinu kisika na planetu.
Ako su poznati kao pluća planeta, to je također zaslužno za njih važnu ulogu u ciklusu ugljika. Djelujući kao ogromni ponori ugljika, baš kao što to radi ocean, usporava globalno zagrijavanje.
Važnost drveća za prirodu
Uloga drveća u ciklusu ugljika stoga je ključni aspekt kada je u pitanju razumijevanje njihove važnosti za okoliš.
Isto fotosinteza To je ono što ih tjera da apsorbiraju CO2 prisutan u atmosferi, oslobađajući kisik zauzvrat. Drugim riječima, pošumljavanje, stoga, predstavlja učinkovit način borbe protiv klimatskih promjena. Nije iznenađujuće da je ugljični dioksid ili CO2 jedan od stakleničkih plinova koji najviše pridonosi njegovom napretku.
Pasivno, krčenje šuma uključuje povećanje stakleničkih plinova. Ne samo zato što se mnogi od njih razgrađuju i oslobađaju dobar dio CO2 koji su apsorbirali, već i zato što njihova industrijska transformacija pokreće proizvodni lanac koji također umnožava zagađenje.
Procjenjuje se da je jedna petina emisija stakleničkih plinova rezultat krčenja šuma u Amazoni, različitim dijelovima Azije i drugim regijama.
Važnost drveća u ekosustavu
Uz krčenje šuma uzrokovano industrijom, drveću neprestano prijeti poljoprivreda i gubitak vodnih resursa.
Njihov nestanak dovodi do smanjenja staništa, što je ozbiljan udarac biološkoj raznolikosti, stavljajući mnoge vrste na užad.
Stalni gubitak staništa zbog krčenje šuma To je navelo znanstvenike da planet smatraju neprijateljskim okruženjem koje ide prema šestom masovnom izumiranju. Kao što je objavljeno u časopisu Science 2014., mi smo na rubu ovog ekološkog debakla, koji zauzvrat prijeti biti točka za ljudsku vrstu.
Prema ekolozima sa Sveučilišta Duke, u Sjedinjenim Državama ljudska aktivnost uzrokuje nestanak vrsta deset puta brže nego što smo mislili. Ili, ako hoćete, tisuću puta više od onoga što su učinili u podrijetlu ljudskog bića, kada čovjek nije bio miran, točno.
Mjesecima ranije, NASA se složila s prethodnim studijama koje su zaključile da će planetarno uništenje u bliskoj budućnosti, a s vremena na vrijeme nova istraživanja podržavaju isti argument. U lipnju 2015., na primjer, najavljen je kolaps ljudske civilizacije do 2100. godine, prema studiji objavljenoj u Science Advances.
Ukratko, postoje mnoge studije koje govore o masovnom izumiranju koje prijeti ljudskom postojanju, a svi se slažu da, zajedno s klimatskim promjenama, gubitak staništa to je jedan od njegovih glavnih uzroka.
Oba problema povezana s konstantom gubitak šumske mase. Da bismo dobili ideju, život koji vrvi u arborealnim ekosustavima, u samo jednom hektaru tropske šume može biti oko 500 biljnih vrsta i, na primjer, otkriveno je da su 43 vrste mrava živjele na jednom stablu.
Što se tiče kopnenih biljaka i životinja, njih 90 posto nalazi utočište na drveću ili u svojoj okolini. A pticama to ne treba komentirati.
Osim toga, krčenje šuma i izumiranje idu ruku pod ruku, a većina vrsta koje su suočene s povećanim rizikom od izumiranja nalazi se na područjima koja su također teško pogođena. Opet ista slika: smanjeno stanište koje uključuje obezglavljena stabla i umiruće životinjske vrste.
Bez njih bi globalna biološka raznolikost naglo pala jer, osim navedenog, pomažu u regulaciji globalnog ciklusa vode i sprječavaju eroziju te zadržavaju vlagu u tlu.
Odbrojavanje…
Stopa nestajanja stabala je alarmantna. Godišnja izvješća UN-a o globalnom krčenju šuma ne dopuštaju nam biti optimisti. Upravo suprotno, prognoze najnovijih studija su apokaliptične.
Ako nastavimo s sadašnjom stopom krčenja šuma, posljedice će biti strašne. Prema studiji nedavno objavljenoj u časopisu Nature, za otprilike 300 godina neće ostati niti jedno drvo na licu zemlje.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Važnost drveća za okoliš, preporučamo da uđete u našu kategoriju Ekosustavi.
