Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Zagađenje plastikom je a problem svjetske klase. I zato što se radi o ekološkoj drami koja se i dalje pogoršava i zbog toga koliko ju je komplicirano riješiti.
Politička volja bi to znatno olakšala, nema sumnje, a isto se može reći i za društvenu svijest, ali svijest političara a čini se da su građani uočljivi po njegovom odsustvu. Iako je također istina da aktivizam postiže veću svijest.
U ovom ćemo se postu usredotočiti na neke neočekivane saveznike, koji za sada znanstvenicima pružaju puno veselja, budući da su rezultati u testovima laboratorija su pun nade. Ako se prevede u stvarna rješenja, to bi također bila izvrsna vijest za planet, a naravno i za nas.
Crvi koji plastiku pretvaraju u antifriz
Ovaj tjedan je otkriće od a neobičan kapacitet crva poznatih kao voštani crvi, koje ribari koriste kao mamac.
Federica Bertotochini, znanstvenica s Instituta za biomedicinu i biotehnologiju u Cantabriji, slučajno je otkrila da su crvi uspjeli pobjeći iz svojih vrećica probušivši ih zahvaljujući proždrljivom apetitu za plastikom.
U samo nekoliko sati dobar dio plastike je nestalo, točnije polietilen, koji u vrećicama nalazi etilen glikol, glavni spoj protiv smrzavanja. Stoga je zaključak bio očigledan: crvi su razgradili polietilen na ekološki način, a da nisu morali čekati stotine godina na njihov biorazgradnja.
Ovo otkriće neće poslužiti za okončanje problema plastičnog otpada pomoću crva, iako se traži način da se sintetiziraju enzimi koje te životinje koriste kako bi se u tom smislu pronašla praktična upotreba. Odnosno, proizvodili bi se u velikim količinama.
Bakterije koje jedu plastiku
Prije nego što otkrijete prednosti biorazgradivi crvi Od voska do plastike, znanstvenici su učinili isto s bakterijama.
Bakterija imena Ideonella sakaiensis 201-F6 jedna je od njih. Japanski znanstvenici otkrili su vaš dobar apetit da jedete PET ili polietilen tereftalat, najzastupljeniju plastiku.
Nalaz je objavljen u Scienceu 2016. godine, naglašavajući važnost činjenice da se bakterije mogu koristiti u posebnim postrojenjima za recikliranje boca i drugih PET spremnika kako bi se metabolizirala i enzimski razgradila plastika. Do tada je nešto slično postignuto samo s nekoliko vrsta gljiva, pa se nije moglo smatrati a održiva strategija recikliranja, istaknuli su. Međutim, izolacija ove nove bakterije mogla je promijeniti stvari, po njegovom mišljenju, budući da je sposobna koristiti PET kao glavni izvor energije. Rezultat je pretvaranje PET-a u dvije ekološki prihvatljive tvari. Točnije, u "ekološki benignim monomerima, tereftalnoj kiselini i etilen glikolu".
Pronalaze gljivicu koja razgrađuje plastiku
Dapače, također gljive mogu razbiti plastiku. Godine 2008. grupa studenata s Odsjeka za molekularnu biologiju i biokemiju na Sveučilištu Yale, u Sjedinjenim Državama, pronašla je gljivu u amazonskoj prašumi koja to može.
Jedna od studentica koja je putovala, Pria Anand, posvetila se istraživanju ponašanja uzoraka koje je prikupila u Ekvadoru u prisutnosti plastike, te su uz pomoć drugih kolega otkrili da je gljivica tzv. Pestalotiopsis mikrospore mogu razgraditi plastiku. Za to nije trebao čak ni kisik, što bi, među mnogim drugim, moglo biti vrlo korisno za korištenje na odlagalištima otpada.
Mogu ga proizvoditi i: bioplastika
Bakterije ne mogu samo degradirati plastiku, ali i proizvoditi. Jedno od najzanimljivijih istraživanja proveli su znanstvenici iz Centro Superior de Investigaciones Científicas (CSIC), čija se studija usredotočila na bakterije koje oslobađaju tvar od koje se može napraviti bioplastika.
To su bakterije Pseudomonas putida, koje nakon samouništenja stvaraju tvar koja je idealna sirovina za napraviti bioplastiku. Prema znanstvenom timu, mogli bi se koristiti u proizvodnji bioplastike kako bi se smanjio utjecaj na okoliš, a također i troškovi proizvodnje.
Proizvodnja ekološkijih plastičnih materijala bio bi izvrstan način za rješavanje problema u njegovim korijenima. Iako su izumi posvećeni pronalaženju najbržeg i najekološkijeg načina razgradnje plastike zanimljivi, oni su još uvijek zakrpa.
Naprotiv, korištenje manje konvencionalne plastike, bilo zato što se pronalaze različite alternative ili zato što se koristi bioplastika, smanjuje zagađenje plastikom i napadnuti problem na najbolji način. Odnosno, kroz prevenciju. U svakom slučaju, dobro osmišljeno, oba pristupa su komplementarna, pa se uvijek moraju slaviti.
Zaključci.
Ne zaboravimo da propadanje planeta pretpostavlja i naše ekosustav I, na primjer, onečišćenje oceana plastikom na vrlo izravan način šteti našem zdravlju. Ne idemo dalje, činjenica da plastika zagađuje mora znači nesigurnost u prehrambenom lancu.
Ili što je isto, ozbiljan problem javno zdravstvo koji bi mogao završiti s primarnim izvorom hrane za ljudski opstanak, kao što je ostava mora.
Ali nisu sve loše vijesti. Vraćajući se na one laboratorije koji ne prestaju tražiti nove formule za okončanje ovog problema, nalazimo neke zaista iznenađujuće inicijative. Riječ je o projektima koji su otkrili potencijal koji imaju bakterije, gljive i crvi razbiti plastiku a u nekim slučajevima i za proizvodnju bioplastike.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Crvi, bakterije i plijesni koji jedu plastiku, preporučamo da unesete našu kategoriju Recikliranje i gospodarenje otpadom.
