Danas je električna energija postala osnovna i neophodna potreba. Paljenje svjetiljke, spajanje mobilnog punjača, pa čak i otvaranje slavine tople vode, radnje su koje provodimo toliko često da gotovo ne razmišljamo o njima niti o potrošnji električne energije koju impliciraju, a još manje o njihovom utjecaju na okoliš.
Ako vas je ugrizla radoznala buba i želite znati kako proizvodnja električne energije utječe na okoliš Nastavite čitati ovaj članak Zeleni ekolog i mi ćemo vam ga objasniti.
Kako dobiti električnu energiju
Električna energija je oblik energije proizveden kretanjem i sudarom čestica različitih potencijala, zvanih elektroni, čija interakcija omogućuje stvaranje električne struje koju poznajemo kao električna energija.
Dobiva se od transformacija drugih vrsta energije korištenjem alternatora ili generatora. Tako da, ovisno o vrsti primarne energije koji se koriste za proizvodnju električne energije, možemo klasificirati postrojenja za proizvodnju električne energije u:
- Termoelektrični: koristi toplinu koja se odaje izgaranjem fosilnih goriva, na primjer, nafte, ugljena i prirodnog plina.
- Hidroelektrana: za proizvodnju električne energije koristi se potencijalna energija vode pohranjene u rezervoarima.
- Vjetar: energija vjetra koristi vjetar za dobivanje mehaničke energije pomicanjem lopatica vjetrenjača.
- Fotonaponski: koristi sunčevo zračenje zarobljeno kroz solarne ploče.
- Talas plime: električna energija se proizvodi korištenjem prednosti kretanja plime i oseke.
Utjecaj električne energije na okoliš
Sada kada razumijemo prirodne sustave i aktivnosti koje su uključene u proizvodnju električne energije, možemo razumjeti štetne učinke koje ona uzrokuje na okoliš. Svaka od ovih postrojenja za proizvodnju električne energije ima drugačiji učinak na okoliš. Ovdje objašnjavamo što utjecaj električne energije na okoliš:
- Potrošnja prirodnih resursa: uništavanje ekosustava za eksploataciju naslaga podrazumijeva eroziju tla, gubitak vegetacije i bioraznolikosti te onečišćenje voda i tla.
- Emisije i ispuštanja: izgaranjem fosilnih goriva nastaju emisije stakleničkih plinova (CO₂, CH₄, N₂O), sumpornih oksida, dušika i čestica koje zajedno s ispustima različitog sastava negativno mijenjaju okoliš. Tome treba dodati i štetu uzrokovanu korištenjem vode namijenjene hlađenju elektrana, koja se u okoliš vraća s temperaturom višom od prirodne, što dovodi do povećanja temperature i znatnih učinaka na vodenu floru i faunu.
- Rezidualna generacija: kao što je, na primjer, pepeo proizveden u postrojenjima za izgaranje. Međutim, radioaktivni otpad iz nuklearnih elektrana je od posebne važnosti, zbog svoje opasnosti, sposobnosti kontaminacije i teškog tretmana.
- Buka: radovi na postavljanju i korištenju teških strojeva za održavanje elektrana izvor su onečišćenja bukom.
- Vizualni utjecaj: svaka elektrana ima veći i manji utjecaj na krajolik, čemu se pridodaje i dalekovode koji zauzimaju kilometre duge potrebne za prijenos električne energije.
Kakvu štetu struja čini okolišu?
Do sada smo govorili o utjecaju na okoliš na lokalnoj ili regionalnoj razini, međutim, pridodaju im se i drugi relevantniji učinci zbog njihovog globalnog opsega. Znate li kakvu štetu struja čini okolišu? Objasnit ćemo vam to u nastavku:
- Klimatske promjene: emisija stakleničkih plinova uzrokuje da atmosfera zadržava više topline nego što je potrebno, a time i povećanje globalne temperature. Ovo povećanje temperature planeta dovodi do topljenja ledenjaka i ledenih pokrivača, podizanja razine mora i izazivanja poplava. Uz agresivnije klimatske pojave, zakiseljavanje oceana, promjene u staništu i gubitak biološke raznolikosti, između ostalog.
- Degradacija ozonskog omotača: neki plinovi i čestice koje se emitiraju kao što su CFC (klorofluorougljikovodici) uzrokuju razgradnju molekula ozona, uzrokujući smanjenje ovog sloja, a time i njegovu sposobnost zadržavanja ultraljubičastog zračenja. Višak zračenja koji dospije do Zemlje može uzrokovati bolesti poput raka kože i katarakte te ometati proces fotosinteze biljaka.
- Kisela kiša: emisija sumpornih i dušikovih oksida reagiraju s vodom u atmosferi, stvarajući sumpornu i dušičnu kiselinu, koje se ispiru kišom i maglom, uzrokujući kiselost voda, propadanje ekosustava, pa čak i smrt živa bića. U sljedećem članku Green Ecologist objašnjavamo što je kisela kiša: definicija, uzroci i posljedice.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Kako proizvodnja električne energije utječe na okoliš, preporučamo da unesete našu kategoriju Onečišćenja.
