Kako nuklearna energija utječe na okoliš i ljude

U nekom trenutku proizvodnje, svaki izvor energije ima posljedice na okoliš. Osim obnovljivih izvora, nuklearna energija je jedina koja ne emitira stakleničke plinove, no to što ih ne emitira ne znači da ne utječe na okoliš.

Među prednostima nuklearne energije nalazimo da je jedna od najekonomičnijih i najučinkovitijih, osim toga, stvara puno električne energije bez slanja plinova u atmosferu. Međutim, nuklearna energija ostaje potencijalno vrlo opasna, što pokazuju nesreće koje su se dogodile u samo nekoliko desetljeća.

Ti želiš znati kako nuklearna energija utječe na okoliš i ljude? U sljedećem članku o Zelenoj ekologiji objasnit ćemo vam to.

Nuklearna energija: kratka definicija

Nuklearna energija je energija u jezgri atoma, najmanje čestice na koje možemo podijeliti materijal. U jezgri atoma nalazimo dvije različite čestice, protone i neutrone, koje zajedno drži nuklearna energija.

Nuklearna tehnologija je ono što nam to omogućuje transformirati tu nuklearnu energiju u druge oblike energije. Na primjer, nuklearne elektrane su mjesta koja nam omogućuju transformaciju nuklearne energije u električnu energiju.

Ali kako možemo dobiti tu energiju prisutnu u jezgri atoma? Pa stvarnost je takva postoje dva načina učiniti:

Nuklearna fisija: podjela jezgre atoma.
Nuklearna fuzija: fuzija jezgre dvaju različitih atoma.

Primjer je energija koju Sunce proizvodi i koja u obliku topline i svjetlosti stiže do Zemlje, ta energija je rezultat fuzije dvaju različitih atoma. No, s tehnologijom koju imamo, vrlo nam je teško reproducirati te reakcije u nuklearnim elektranama, stoga je danas ono što se radi u elektranama nuklearna fisija.

Stvar je u tome da kada dođe do bilo koje od ove dvije reakcije, i fuzije i fisije, atomi gube nešto mase i kada se ona izgubi ta se masa pretvara u toplinsku energiju, odnosno u vrućini. Ali do danas još uvijek nismo sposobni provesti nuklearnu fuziju u elektranama, tako da sve koristiti proces fisije.

Za to velika većina nuklearnih reaktora koristi uran kao gorivo, ali ne bilo koji uran, već obogaćen. Proces obogaćivanja radi se kako bi bio nestabilniji, što olakšava cijepanje njegove jezgre. Činjenica da su rezerve urana ograničene i da je to glavno gorivo za elektrane znači da nuklearna energija nije obnovljiva energija.

Kako nuklearna energija utječe na okoliš

Nije slučajno da se toliko ljudi protivi nuklearnoj energiji ili da brojne ekološke skupine govore protiv toga diljem svijeta. Ovdje objašnjavamo kako nuklearna energija utječe na okoliš:

emisije CO2

Govoreći o učincima nuklearne energije na okoliš, njezini zagovornici često tvrde da za razliku od drugih tipova elektrana, nuklearne elektrane ne ispuštaju ugljični dioksid, jedan od glavnih uzroka efekta staklenika. Realnost je da je njegova emisija CO2 u usporedbi s termoelektranom puno niža, no njezin proizvodni proces ispušta ugljični dioksid, posebno kada se vadi uran i odvozi u elektrane.

Korištenje vode

Nuklearne elektrane zahtijevaju ogromne količine vode koje služe kao hlađenje kako bi se spriječilo postizanje opasnih temperatura. Ova voda se uzima iz rijeka ili mora, zbog čega više puta, zajedno s vodom, ulaze i morske životinje. Nakon što se voda iskoristi za hlađenje, vraća se u okoliš, ali s višom temperaturom. To može uzrokovati promjene u temperaturi mora koje ubijaju biljke i životinje koje obitavaju u tim vodama.

Moguće nezgode

Realnost je da su nesreće koje su se dogodile u nuklearnim elektranama malobrojne, ali svaka od njih predstavlja pravu katastrofu golemih razmjera, kako ljudskih tako i ekoloških. Najjasniji primjer jedne od ovih nesreća je ona koja se dogodila u Černobilu 1986., koja je potresla cijelu generaciju, a vremenski bliže onu japanske elektrane u Fukushimi 2011. Kao što smo rekli, mogućnosti Ako postoji nesreće ove vrste su niske, međutim, zbog svojih katastrofalnih posljedica, svaki rizik koji nije 0 već je prevelik. Pogotovo kada postoje čimbenici izvan naše kontrole, kao što je tsunami koji je izazvao nesreću u Fukushimi ili mogućnost da su oni meta terorističkog napada.

Kada dođe do nesreće ove vrste u nuklearnoj elektrani, razine zračenja koje se oslobađaju smrtonosne su za bilo koju biljku, životinju ili osobu koja je izložena. Ovisno o razini intenziteta ovog zračenja, učinci su smrtonosni kratkoročno, srednje ili dugoročno, na primjer, uzrokujući malformacije ili tumore.

Kada govorimo o katastrofalnim posljedicama, nije pretjerivanje, veličina ovih nesreća je tolika da se sve do mnogo desetljeća kasnije ne može napraviti globalna ravnoteža. Osim toga, ne utječe samo na najbliže područje, već radioaktivni oblaci mogu putovati tisućama kilometara kroz zrak ili vodu.

Nuklearni otpad

No, glavni problem nuklearne energije, osim mogućih nesreća - kojih je vrlo malo - je u otpadu koji stvara, otpadu svojstvenom ovoj vrsti proizvodnje. Nuklearni otpad može proći tisuće godina prije nego što prestane biti radioaktivan, što predstavlja latentnu opasnost za floru i faunu planeta. Do danas su zaključani u nuklearnim grobljima, zapečati ih i izoliraju nas pod zemljom ili na dnu mora. Problem je u tome što je to kratkoročno rješenje i što nije definitivno, budući da je razdoblje radioaktivnosti tih ostataka dulje od vijeka trajanja njihovih "zaštitnih kutija".

Kako nuklearna energija utječe na ljude

Kada se dogodi nuklearna nesreća, kontrolirano zračenje iz postrojenja izlazi van, utječući na floru, faunu i, očito, na ljudska bića. Zračenje se, za razliku od drugih kontaminacija, ne može vidjeti ni namirisati, ali šteti zdravlju i traje desetljećima ^[1].

U jezgri nuklearnih reaktora možemo pronaći više od 60 radioaktivnih tvari. Oni su vrlo slični biološkim elementima u našem tijelu, zbog čega se nakupljaju i izazivaju razorne učinke. Neki od ovih elemenata imaju vrlo kratak životni ciklus, međutim, postoje drugi koji mogu ostati dugo vremena.

Od više od 60 zagađivača koje smo spomenuli, oni koji najviše utječu na ljude su 3: stroncij-90, cezij i jod. Ovisno o tome na koje tkivo zahvaćaju, njihove će posljedice biti jedne ili druge, međutim, ono što je jasno je da ulaskom u naše tijelo uništavaju stanice i oštećuju DNK. Dakle, odgovor na pitanje o kako nuklearna energija utječe na ljude Je li ovo:

Uzrokuje genetske defekte.
Uzrokuje rak, posebno štitnjače, jer ova žlijezda apsorbira jod, iako također uzrokuje tumore mozga i rak kostiju.
Problemi s koštanom srži, koji zauzvrat uzrokuju leukemiju ili anemiju.
Malformacije fetusa.
Neplodnost
Oslabi imunološki sustav, što povećava rizik od infekcije.
Gastrointestinalni poremećaji.
Psihički problemi, posebno anksioznost zbog zračenja.
U visokim ili produljenim koncentracijama uzrokuje smrt.

Ako želite pročitati više članaka sličnih Kako nuklearna energija utječe na okoliš i ljude, preporučamo da uđete u našu kategoriju neobnovljivih izvora energije.

Reference