Klorofluorougljikovodici (CFC) su plinovite kemikalije koji su se u ogromnoj upotrebi tijekom posljednjeg stoljeća od nastanka 1928. godine. Ovi proizvodi su istraženi i pokazalo se da njihova svojstva ugrožavaju javno zdravlje uništavajući ozonski omotač, zbog čega je njihova uporaba zabranjena.
U ovom članku Green Ecologist objašnjavamo što su CFC ili klorofluorougljici i objašnjavamo kakve učinke proizvode, prikazujemo neke primjere i najčešće korištene proizvode.
CFC ili klorofluorougljici su kemikalije sastavljene od atoma ugljika, fluora i klora, koji pripadaju skupini halougljika, pa nisu otrovni niti zapaljivi. CFC je prvi sintetizirao Thomas Midgley 1928. godine kao alternativu kemikalijama koje se koriste u hladnjacima. Nakon Drugog svjetskog rata koristili su se kao pogonsko gorivo u insekticidima, bojama, regeneratorima za kosu i drugim zdravstvenim proizvodima.
Između 1950. i 1960. koristili su se u kućnim, automobilskim i uredskim klima uređajima. Korištenje CFC-a u cijelom svijetu se enormno povećalo s milijun metričkih tona proizvedenih godišnje u Sjedinjenim Državama, koji se koriste u proizvodnji aerosola, rashladnih sredstava, sredstava za puhanje pjene i materijala za pakiranje, kao i u otapalima.
Spojevi klorofluorougljika su hlapljivi derivati metana, etana i propana. Dakle, neki primjeri klorofluorougljika najpopularniji su:
Klorofluorougljikovodici nemaju značajne prirodne izvore. Korišteni su kao rashladna sredstva, kao pogonska goriva, kao industrijska otapala u proizvodnji pjena i kao sredstva za čišćenje u proizvodnji elektronike. Stoga, ako se pitate gdje se nalaze klorofluorougljiciNeki od proizvoda koji sadrže CFC, unatoč tome što je njihova upotreba zabranjena od 1996., su:
Nakon što smo objasnili što su klorofluorougljici, vidjeli nekoliko primjera i otkrili u kojim se proizvodima nalaze, pogledajmo sada kakvi su učinci klorofluorougljika na ozonski omotač, atmosferu i naše zdravlje.
Budući da su kemijski inertni spojevi, u početku se mislilo da će klorofluorougljici biti bezopasni za atmosferu, no s vremenom je otkriveno da CFC-i, kad dođu u stratosferu reagirao s ultraljubičastim zračenjem, što je u ovom dijelu atmosfere intenzivnije. U interakciji sa zračenjem, klorofluorougljici podliježu fotolitičkoj razgradnji koja ih pretvara u izvore anorganskog klora. Oslobođeni atomi klora kataliziraju pretvorbu molekula ozona u kisik, uz moguće uništenje do 100.000 molekula ozona za svaki atom klora. To je razlog zašto CFC povezani su s uništavanjem ozonskog omotača, što ima vrlo štetne posljedice i potiče kemijsko onečišćenje, budući da ozon apsorbira dio sunčevog ultraljubičastog zračenja, točnije ono između valnih duljina od 280 do 320 nm, koje je štetno i za životinjske i za biljne organizme. Dakle, uništavanje ozonskog omotača povećava količinu UV-B zračenja koje dopire do površine Zemlje i ugrožava život na Zemlji.
Korištenje CFC-a rezultiralo je stvaranje rupa u ozonskom omotaču u različitim dijelovima svijeta i iz tog razloga je njegova uporaba zabranjena u velikom broju zemalja. Međutim, unatoč njihovoj zabrani, zbog svoje kemijske inertnosti i svoje netopivosti, CFC-i imaju dug životni vijek u atmosferi, zbog čega nastavljaju utjecati na atmosferu između desetaka i stotina godina nakon oslobađanja. Zbog svega toga, od 1987. godine u Montrealskom protokolu, CFC-i su prepoznati kao štetni kemijski spojevi, zbog čega je tim protokolom i drugim međunarodnim sporazumima (kao što je Protokol iz Kyota iz 1997.) utvrđena potreba za smanjenjem i ukidanjem njegove uporabe, budući da osim spomenutih i CFC djeluju kao staklenički plinovi.
Naučite kako se brinuti o ozonskom omotaču uz savjete koje dijelimo u ovom članku: "Kako se brinuti o ozonskom omotaču".
Iako se njihova upotreba postupno smanjuje, danas mogu biti u upotrebi stari hladnjaci i drugi uređaji s posljedičnim negativnim utjecajem na zdravlje udisanjem, gutanjem ili drugim oblikom fizičkog kontakta. Udisanje CFC-a utječe na središnji živčani sustav, tako da zdravstveni učinci klorofluorougljika mogu uzrokovati probleme kao što su respiratorni distres, problemi s bubrezima i jetrom, glavobolje, drhtanje, napadaji, pa čak i poremećaji srčanog ritma te, u ekstremnim slučajevima, mogu dovesti do gušenja i smrti. Kontakt CFC-a s kožom može uzrokovati iritaciju kože, dermatitis ili čak ozebline (u slučaju izloženosti CFC-ima pod tlakom, poput onih prisutnih u rashladnim sredstvima). Zauzvrat, gutanje CFC-a može uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev i druge probavne poremećaje.
Ako želite pročitati više članaka sličnih CFC ili klorofluorougljikovodici: što su, primjeri i proizvodiPreporučamo da uđete u našu kategoriju Obrazovanje za okoliš.