Istina je da vrste mogu izumrijeti (a zapravo su to i činile u prošlosti) prirodnim putem, bez ljudskog utjecaja na proces. Ali danas, ljudske aktivnosti toliko narušavaju prirodu i ekosustave da se proces izumiranja se ubrzava eksponencijalno zbog ljudske vrste. Procesi poput krčenja šuma, za koje su isključivo odgovorni ljudi, dovode vrste do izumiranja stotinu puta brže od prirodnih evolucijskih procesa. To kažu istraživači u članku objavljenom u časopisu Science. Primjer je nestanak velikih plodova kojima se hrane ptice tropskih šuma Brazila. Šumske palme u regiji daju manje sjemenke, koje su manje uspješne u preživljavanju. U Zelenom ekologu ćemo pokazati zašto su ljudi uvelike odgovorni za izumiranje vrsta.
Uloga čovjeka u izumiranju vrsta
Tim predvođen Maurom Galettijem, sa Universidade Estadual Paulista u Sao Paulu, Brazil, proučavao je šumu koja se koristi za plantaže kave i šećera od šećerne trske. Sakupljeno je gotovo deset tisuća sjemenki iz 22 različite populacije palmi te vrste Euterpe edulis. Kasnije su, analizirajući statistiku, genetiku i evolucijske modele, utvrdili da je odsutnost velikih ptica, koje raspršuju sjemenke, glavni razlog smanjenja veličine sjemena.
Taj se proces događa u drugim dijelovima svijeta. Nestanak velikih kralježnjaka iz njihovih prirodnih staništa dovest će do neviđenih promjena u evolucijskim putanjama mnogih tropskih vrsta. Znanstvenici procjenjuju a izumiranje brzinom sto puta bržom djelovanjem čovjeka nego prirodnom evolucijom.
Palme su davale manje sjemenke u dijelovima šume koji su se koristili za plantaže kave i šećerne trske. Velike ptice otvorenih usta ili one čiji su kljunovi široki više od dvanaest milimetara, poput tukana i velikih kotinga, nisu ih rastjerali. S druge strane, u šumama gdje čovjek nije položio ruku, palme nastavljaju proizvoditi veliko sjeme, koje ptice mogu uspješno raspršiti. Osim toga, sitno sjeme je manje otporno na isušivanje i manje je otporno na klimatske promjene.
Klimatske promjene također utječu
Istraživači su uzeli u obzir nekoliko čimbenika, poput klime, plodnosti tla ili šumskog pokrivača. Pretvorba tropskih šuma za poljoprivredu, započeta 1800. godine, zbog čega su mnoge velike ptice pobjegle iz regije, dovela je do brze evolucije šumskih palmi koje su davale manje sjemenke.
Tome treba dodati da će ih, prema klimatskim projekcijama, u narednim desetljećima biti duže sušne periode i toplije vrijeme, što će naštetiti tropskim stablima koje ovise o životinjama kako bi raspršile svoje sjeme. Prema istraživanju, 80% biomase Atlantske šume, jedne od najugroženijih vrsta tropskih šuma na planetu, je u opasnosti.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Ljudska bića su u velikoj mjeri odgovorna za izumiranje vrstaPreporučujemo da uđete u našu kategoriju Prirodne zanimljivosti.
