Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Slika: SlidePlayer
Vodozemci ("u oba okruženja") karakteriziraju naseljavanje i vodenih i kopnenih ekosustava. To je najmanje brojna skupina kralježnjaka i ona koja uključuje poznate vrste kao što su daždevnjaci (Salamander daždevnjak), tritone (Genus Triturus), galipato (Pleurodeles waltli), obične krastače (Bufo bufo) i obične žabe (Perezi žaba). Smatra se u prirodi biološkim pokazateljima, prisutnost vodozemaca znak je da su ekosustavi u ravnoteži i dobrom okolišu. Osim toga, zahvaljujući prilagodbi na vodeno i kopneno okruženje, vodozemci su iznenađujuća stvorenja koja skrivaju brojne karakteristike najupečatljivijih unutar životinjskog carstva, poput različitih tipova disanja koje izvode.
Ako želite saznati više o kako dišu vodozemci i otkrijte jednu od najiznenađujućih značajki evolucije ove skupine kralježnjaka, nastavite čitati ovaj članak EcologiaVerde.
Karakteristike vodozemaca
Vodozemci su rezultat evolucijske tranzicije koja je milijunima godina omogućila prolaz tim životinjama s vodenim navikama da koloniziraju svaku od zemaljskih sredina planeta. Stoga karakteristike sadašnjih vodozemaca odražavaju njihova svojstva vodeno-kopnene životinje. Ovo su neke od glavne karakteristike vodozemaca:
- Hladnokrvne su životinje, sposobne prilagoditi temperaturu vlastitog tijela temperaturi okoline.
- Oči imaju kapke i suzne žlijezde, kao i zjenice u portretnoj i pejzažnoj orijentaciji.
- Jezik vodozemaca je račvast, a u ustima imaju mandibularne zube.
- Imaju bubnjiće i strukture poput vokalnih vrećica za kreketanje.
- Koža vodozemaca je obično meka i vlažna, nedostaju im ljuske i imaju razne žlijezde koje im omogućuju da se brane i izbjegavaju isušivanje mazivima. Osim toga, vodozemci u svojoj koži imaju pigmente koje koriste da se stapaju promjenom boje, kao i da reguliraju tjelesnu temperaturu, štite se od sunčevih zraka i mogu spolno prepoznati jedinke iste vrste.
- Neki vodozemci imaju interdigitalne membrane na nogama, koje im pomažu da se kreću s većom agilnošću.
- Što se tiče razmnožavanja vodozemaca, treba napomenuti da se velika većina vrsta vodozemaca razmnožava vanjskom oplodnjom jaja (anuran vodozemci), iako neke provode unutarnju oplodnju (urodelis vodozemci).
- Jedna od najupečatljivijih karakteristika ove skupine kralježnjaka je, bez sumnje, metamorfoza vodozemaca. Ovaj nevjerojatan proces podrazumijeva promjenu anatomije i ponašanja vodozemaca, tijekom njihovog razvoja. Iz jaja prekrivenih mekim gelom koja su oplodili odrasli vodozemci rađaju se mali punoglavci sposobni plivati i udisati kisik iz vode kroz svoje škrge. Tijekom rasta razvijaju noge i rep, te se počinju dizati na površinu kako bi udisali i kisik iz zraka te tako postupno gube škrge i razvijaju pluća. Mlade vodozemce nastavljaju sazrijevati i prilagođavati se kopnenom životu, sve dok ne postanu spolno zrele odrasle osobe spremne započeti životni ciklus iznova.
U ovim drugim člancima objašnjavamo razliku između gmazova i vodozemaca te koje životinje su vodozemci i gdje se nalaze.
Gdje dišu vodozemci?
Vodozemci su, zbog svojih vodenih i kopnenih navika, tijekom svoje evolucije mogli razviti različite vrste disanja.
Kod velike većine odraslih vodozemaca disanje se odvija izmjenom plinova kroz pluća i kožu. Međutim, postoji skupina daždevnjaka koji nemaju pluća pa samim tim i svoja disanje je kožno, kroz kožu.
Što se tiče jedinki koje su u stadiju ličinke, one su prisutne škržno disanje prilagođene vodenom okolišu u kojem žive. Škrge se ponekad održavaju tijekom odraslog doba određenih vrsta vodozemaca, iako je najčešće da vodozemci od disanja preko škrga prelaze u plućno disanje, kroz zanimljiv i iznenađujući proces metamorfoze vodozemaca.
Kako dišu vodozemci - proces disanja
Kao i sve aerobne životinje, vodozemci provode proces disanja kako bi imali kisik neophodan za njihov opstanak. Ovaj vitalni proces koji se temelji na izmjeni plinova kisika (ulazi u tijelo) i ugljičnog dioksida (napušta tijelo), ima različite vrste procesa disanja kod vodozemaca:
- Kožno disanje: Budući da su u vlažnom okruženju, mnogi vodozemci koriste svoju propusnu i vaskulariziranu kožu za disanje, izvodeći izmjenu plinova koja im omogućuje dobivanje kisika potrebnog za preživljavanje. U ovom drugom postu pokazujemo vam 16 životinja koje dišu kroz kožu.
- Buko-ždrijelo: Zahvaljujući prisutnosti orofaringealnih membrana (nalaze se u ustima i ždrijelu vodozemca), propusnih za kisik i ugljični dioksid, i daždevnjaci i neki anurani pokrivaju svoje respiratorne potrebe.
- Plućno disanje: i žabe i krastače imaju dobro razvijena pluća u odrasloj dobi. One su elastične, sa zračnim komorama (alveolama) i sposobnošću pumpanja kisika koji ulazi kroz usta i nosnice vodozemca, sve dok se brzo ne izbaci u obliku ugljičnog dioksida.
- Branhijalno disanje: škrge, vanjske dišne organe, koriste oni vodozemci koji su u fazi juvenila ili punoglavca, kao i one odrasle jedinke koje većinu života provode u vodenim sredinama. Ove škrge imaju strukturu evaginacija u izravnom kontaktu s vodom, tako da se izmjena plinova odvija neprestano, kroz škržne niti. Upoznajte +40 životinja koje dišu škrgama u ovom drugom postu.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Kako dišu vodozemci, preporučamo da uđete u našu kategoriju Životinjskih zanimljivosti.
Bibliografija- Pérez, M., Rojo, C. & Encina, M. T. (2009.) Anfibijski životinjski modeli. Complutense Journal of Veterinary Sciences, Svezak 3 (2), str: 317-322.
- Hall, K. (2008) Vodozemci i gmazovi: knjiga usporedbe i kontrasta. Naklada Arbordale, str: 2-10.
- Gómez, S., Téllez, V. & Monsalve, H. (2015.) Vodozemci. Zaklada zoološkog vrta Santacruz, Regionalna autonomna korporacija Cundimarca (CAR), Meksiko, str: 1-13.
