Obuzdati ili ublažiti klimatske promjene? Pitanje je koje se i danas postavlja na različitim konferencijama i ekološkim sporazumima. Međutim, realnost klimatske krize koja je potvrđena ove godine, potvrdila bi nemogućnost obuzdavanja sve vidljivijih i razornijih klimatskih promjena.
Stoga će sve mjere koje se poduzimaju protiv ovog fenomena biti usmjerene na ublažavanje posljedica klimatskih promjena, odnosno nastojanje da se šteta koju ona proizvodi učini što manje štetnom i prije svega na prilagodbu načina njezina djelovanja. društva u bilo kojem kutku planeta prema održivom razvoju i najnižoj mogućoj emisiji CO2 i stakleničkih plinova.
U tom kontekstu ublažavanja klimatskih promjena, Pariški sporazum je predložio različite ciljeve, po nekima ambiciozne, a prema drugima nedostatne. Pogledajmo ove ciljeve i više srodnih informacija detaljnije u ovom članku Green Ecologist o Pariški sporazum: od čega se sastoji, zemlje i ciljevi.
Što je Pariški sporazum?
Pariški sporazum predstavljen je tijekom XXI Konferencija o klimatskim promjenama (općepoznato kao COP 21), održano u francuskoj prijestolnici 15. prosinca 2015. U ovom sporazumu brojne zemlje diljem svijeta predstavile su svoju želju i predanost ostvarivanju različitih ciljeva koji su predloženi u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o Klimatske promjene. Prepoznali su potrebu i pojavu progresivnog i učinkovitog odgovora na prijetnja klimatskim promjenama i posljedice koje to za sobom povlači (i koje će imati) u razvijenim zemljama, zemljama u razvoju i manje razvijenim zemljama.
Osim toga, imali su na umu prioritet zaštite sigurnosti hrane u cijelom svijetu, stavljajući poseban naglasak na one sustave proizvodnje hrane koji trpe štetne učinke klimatskih promjena, kao što su poljoprivreda, pčelarstvo, stočarstvo i ribarstvo.
U sljedećim ćemo odjeljcima izložiti oba različita zemlje potpisnice Pariškog sporazuma, poput važnih ciljeva koje su označili kao akcijske ciljeve.
Zemlje potpisnice Pariškog sporazuma
Ukupno 174 zemlje i Europska unija potpisali su, preko svojih političkih predstavnika i/ili stalnih predstavnika pri UN-u, Pariški sporazum.
Službeni popis od zemlje sudionice Pariškog sporazuma uključuje brojne afričke zemlje kao što su Somalija, Demokratska Republika Kongo, Niger, Namibija itd.; kao i zemlje Sjeverne Amerike (SAD), Južne Amerike (Peru, Paragvaj, Argentina) i Srednje Amerike (El Salvador, Kuba itd.), brojnih azijskih zemalja (Singapur, Kambodža, Indija, Mongolija, Ujedinjeni Arapski Emirati itd. . .) te Australija i Novi Zeland, koji predstavljaju kontinent Oceanije, također su potpisali Pariški sporazum.
Potpisivanjem je svaka od zemalja koje su sudjelovale u Pariškom sporazumu iskazala suglasnost i predanost mjerama i ciljevima koji su navedeni u navedenom sporazumu. U sljedećem odjeljku ovog članka udubit ćemo se u glavne ciljeve Pariškog sporazuma, te tako detaljno opisati njegove ekološke karakteristike i pristupe.
Ciljevi Pariškog sporazuma
Različite zemlje koje sudjeluju u Pariškom sporazumu potvrdile su svoju potporu i odgovor na prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene u cijelom svijetu. Dakle, u kontekstu orijentiranom na održivi razvoj i iskorjenjivanje siromaštva, glavni ciljevi Pariškog sporazuma su:
- Održavati povećanje globalne prosječne temperature ispod 2 ºC, pokušavajući ograničiti navedeno povećanje na 1,5 ºC (s obzirom na razine temperature koje su postojale u predindustrijskom razdoblju). Na taj način smanjit će se mogući učinci klimatskih promjena, kao što su porast temperature morskih i oceanskih voda, otapanje polova i posljedično podizanje razine mora, kao i nagle promjene ekoloških pojava povezanih s sezonske promjene.
- Promicati otpornost na klimatske promjene, odnosno povećati sposobnost prilagodbe i reagiranja na moguće učinke (sadašnje i buduće) koje će klimatske promjene imati.
- Smanjite emisije stakleničkih plinova i osigurajte zdravu i optimalnu proizvodnju hrane.
- Usmjerite financijske tokove prema održivim gospodarstvima (kružna, plava i zelena gospodarstva), uvijek usmjerena na održivi razvoj.
Ovi ambiciozni ciljevi predstavljeni Pariškim sporazumom, primjenjivali bi se odražavajući jednakost i zajedničke odgovornosti strana koje sudjeluju u navedenom sporazumu, čime bi se razlikovali različiti kapaciteti i razvojne okolnosti svake nacije, budući da nemaju istu razinu kontaminacije. i emisije stakleničkih plinova diljem svijeta, nacije razvijene kao kineska ili američka mega-industrija, u usporedbi s malim, siromašnijim zemljama, kao što su Haiti ili Gana.
Kako biste proširili informacije o velikim ekološkim problemima ubrzanih klimatskih promjena, savjetujemo vam da pročitate još jedan članak Zelenog ekologa o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena.
Slika: Wikimedia
Ako želite pročitati više članaka sličnih Pariški sporazum: od čega se sastoji, zemlje i ciljeviPreporučamo da uđete u našu kategoriju Projekti, udruge i nevladine organizacije.
Bibliografija- Najava (22.04.2016.) 175 strana potpisuje Pariški sporazum. Ujedinjeni narodi - Vijesti o klimatskim promjenama.
- Casado, R. (20.1.2019.) Laurent Fabius: globalni kontekst zakomplicirat će Pariški sporazum. EFE Magazin: Zeleno, klimatske promjene.
- EFE pisanje: Zeleno (15.12.2018.) Summit o klimi odobrava pravilnik za aktiviranje Pariškog sporazuma. EFE Magazin: Zeleno, COP24-Klima.
- Carrillo, Z. (12/04/2018) UN: Pariški sporazum nije dovoljan za obuzdavanje klimatskih promjena. EFE Magazin: Zeleno, klimatske promjene.
