Evolucija prema konceptu pasivnih kuća. Učinkovita vizija dizajna.
Za postizanje dobre energetske ocjene u zgradi ili domu potrebno je poštivanje "strogih i rigoroznih" zahtjeva u pogledu parametara energetske učinkovitosti, jer ćemo u suprotnom ostati u prosječnoj ili "standardnoj" ocjeni, na primjer, za zgrade koje su ograničene kako bi se ispunili zahtjevi Tehničkog građevinskog koda, oscilirat će između C ili D i očito, da bi se ova ocjena premašila, potrebno je poboljšati se u mnogim aspektima, ne samo u smislu sastava ovojnice. .
Da bi dom bio što učinkovitiji, u slučaju novoizgrađenih objekata, potrebno je da projektant nadiđe sam Tehnički kodeks, približavajući koncepciju njegovog dizajna onome što se konceptualno naziva „pasivna kuća“, te namećući koncepte bioklimatizma, trebali biste pokušati maksimalno optimizirati neke osnovne aspekte, da, uvijek ocjenjujući njihovu tehničku i ekonomsku isplativost na temelju uštede energije koja se može postići, budući da je trošak investicije potrebne za ovaj slučaj mnogo bolji na onaj "standardnog doma".
Prvo pojavljivanje; Učinkovit dizajn.
Najučinkovitiji dizajn bit će onaj koji omogućuje maksimalno smanjenje energetske potražnje zgrade, za što je potrebna adekvatna orijentacija zgrade, smanjenje površine ovojnice, odgovarajući postotak optimalnih šupljina u svakom fasada prema orijentaciji, itd. itd. … uvijek se nastoji prilagoditi klimatskim karakteristikama kraja. Govorimo o onome što obično znamo kao bioklimatski dizajn, ali postavlja se pitanje Je li uvijek izvedivo implementirati ovu vrstu dizajna u bilo koju nekretninu? očito NE, jer u mnogim slučajevima naša zgrada mora biti prilagođena parceli s orijentacijom, ne možemo rotirati našu zgradu kako bismo joj dali odgovarajuću orijentaciju, niti možemo projektirati rupe u trasi koja prema planu mora biti pregradni zid, niti možemo li spriječiti da određene prepreke bace sjenu na nas ako govorimo o susjednim zgradama, sve u tim čimbenicima a pogotovo ako tretiramo zgradu između stranačkih zidova, oni će biti unaprijed postavljeni tako da je projektant već njima uvjetovan , drugi sasvim drugačiji slučaj bi bio da zgrada nije između stranačkih zidova ili izolirane obiteljske kuće gdje projektant ima mnogo mogućnosti u smislu dizajna i orijentacije, u tim slučajevima postoji veća svestranost u dizajnu i njegovoj optimizaciji je lakše u potrazi za smanjenjem potražnje i poboljšanjem energetske učinkovitosti.
Kao posljedica navedenog proizlazi samo jedno razmišljanje, ako tražimo da projektant može projektirati učinkovitu zgradu, ne bismo li trebali poći od učinkovitog i održivog prethodnog planiranja, odnosno od urbanističkog planiranja koje uzima u obzir poziciju nekih zgrada s drugima ovisno o orijentaciji i širini ulica kako bi se izbjegle ili minimizirale sjene, što podiže stvaranje određenih međuprostora ili zelenih površina i naravno uz potrebnu infrastrukturu koja omogućuje projekciju zgrada koje se mogu ponovno koristiti i maksimalno iskoristiti prirodne resurse, kao i da se mogu integrirati i prilagoditi okolišu i klimi područja kako bi se postigao ovaj dizajn smanjuje energetske zahtjeve.
S druge strane, želio bih se osvrnuti na konstrukcijski sustavi same ovojnice koji se mora optimizirati kako bi se omogućilo što dulje održavanje ugodnih uvjeta u unutrašnjosti tijekom cijele godine, čime bi se smanjila njegova potrošnja energije, za što bih se zalagao za stvaranje što organskih omotača, odnosno sustava gradnje kroz zelene ili uređene fasade ili krovove, s obzirom na važnu funkciju koju ove biljne vrste obavljaju regulacijom temperaturnih i vlažnih uvjeta, a na isti način i drugi pasivni sustavi kao što su solarni dimnjaci, kanadski bunari, staklenici, trombe zidovi itd. koji će nam omogućiti postizanje ove udobnosti bez ikakvog energetskog doprinosa.
Drugi aspekt: Energetska samodostatnost čistim energijama.
Nakon što je projektant optimizirao dizajn svoje zgrade i maksimalno smanjio njezinu potrošnju energije, mora razmisliti o smanjenju njezine potrošnje energije, za što može odlučiti pokriti te energetske zahtjeve sustavima obnovljive energije i nadopuniti ih drugom opremom PTV-a, ili na primjer s aerotermalnom opremom za grijanje, hlađenje, pa čak i rasvjetu koja je učinkovita ili koja smanjuje svoje emisije i minimizira utjecaj na okoliš, uvijek pokušavajući pronaći one izvore energije koji nisu fosilnog podrijetla.
Trenutno, u smislu obnovljivih izvora energije, Tehnički kodeks zahtijeva implementaciju solarne toplinske energije za sanitarnu toplu vodu za stambene zgrade ili obiteljske kuće (Vidi vijesti o Tehničkom kodeksu), međutim da bismo podigli ili poboljšali svoju ocjenu moramo nastaviti naprijed spomenutim putem ići dalje, tražeći put pasivnih kuća primjenom drugih izvora obnovljive energije kao što su fotonaponski solarni paneli, energija vjetra, energije geotermalne, biomase ili s hibridnim sustavima, pokušavajući našu zgradu učiniti samodostatnom čistom energijom.
Zaključci:
Zamjena i/ili eliminacija opreme koja trenutno zadovoljava energetske potrebe naših zgrada od strane drugih koji rade s alternativnim ili čistim energijama može se činiti nešto "utopijski" ili barem daleko na horizontu, ali to će biti put ako želimo poboljšati energetsku učinkovitost zgrada koje gradimo.
Glavna prepreka na koju bismo naišli kada bismo željeli promijeniti ili "evoluirati" prema ovom održivijem modelu gradnje bila bi da kod nas postojeći zakonski okvir u odnosu na obnovljive izvore energije i vlastitu potrošnju ne pomaže vlasniku koji to namjerava implementirati. vrsta instalacije. zbog svoje samodostatnosti i također postavlja previše putovanja, poreza i birokratskih prepreka za to, ali to je još jedna tema kojom se ne namjeravam baviti u ovom članku, iako ni nju ne želim zanemariti . A sada vas pozivam da razmislite o sljedećim pitanjima:
Smatrate li da je potrebno evoluirati u projektiranju zgrada prema učinkovitijem tipu gradnje koji obuhvaća sve ili neke od pravila pasivne kuće?
Mislite li da je ova promjena održiva s tehničkog i ekonomskog gledišta?
Mislite li da ćemo na ovaj način biti na dobrom putu da ostvarimo zacrtani cilj 20-20-20 za 2022. godinu?
… .
Članak pripremio José Luis Morote Salmeron (tehnički arhitekt – upravitelj energije – Google plus profil) Pristup njegovoj web stranici OVDJE, u suradnji s OVACEN-om.
