Tko najviše plaća za borbu protiv klimatskih promjena?
Teorija je vrlo jednostavna, moramo se boriti protiv klimatskih promjena, od susjeda, preko multinacionalnih kompanija ili nas samih, ali svaka akcija treba ekonomski doprinos da bi bila održiva i kao što to uvijek biva - svjedoči povijest gospodarstva - Postoji netko tko ostvaruje znatnu dobit od posuđivanja mnogih drugih pod izgovorom ispunjavanja ciljeva.
Ovaj put gledamo izvješće koje je nedavno objavila grupa multilateralnih razvojnih banaka (MDB) u kojem se, iako svi prakticiraju održivi razvoj, borba protiv klimatskih promjena i njihove prednosti za ekološki razvoj. Realnost je da "Novac" nema prijatelja, pa čak i manje, ako to dopustimo.
Iz izvješća možemo izdvojiti da su prošle godine financije porasle 28% u odnosu na prethodnu godinu. The Svjetske banke dale su 35,2 milijarde dolara za financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Zapis! da ako dodamo zadnjih sedam godina, već je angažirano gotovo 194.000 milijuna dolara.
Prema izvješću, financiranje klimatskih promjena podijeljeno je u dva dijela. 27,9 milijardi dolara, odnosno 79% ukupnog iznosa u 2022. godini, dodijeljeno je projektima ublažavanja klimatskih promjena usmjerenih na smanjenje štetnih emisija i obuzdavanje globalnog zatopljenja u zemljama diljem svijeta, bilo za razvijene zemlje ili ne.
A preostalih 21% ili 7,4 milijarde dolara za usmjeravanje financiranja za zemlje u razvoju i zemlje u razvoju, ulaganje u projekte prilagodbe klimi koji pomažu gospodarstvima da se nose s učincima klimatskih promjena, kao što su neobične razine kiše, pogoršanje suša i ekstremni vremenski događaji.
U teoriji, do ovdje … Dobro nam ide! Ali zapravo smo naišli na graf koji nam se baš i ne sviđa…
Kada se izgovara s a «81% investicijski zajam», oni zapravo to misle 81% ekonomskog doprinosa ostvarenog u 2022. su relativni investicijski zajmovi. Hajde, morate vratiti novac - ovo uzimamo zdravo za gotovo - i sigurno ga žele vratiti u pikovima, ali… Tko je nagrađen s najviše novca?
Ako malo promatramo, Možemo prepoznati da će zemlje ili regije u razvoju koje trpe ekonomske potrese dobiti najviše financiranja, ali u isto vrijeme one će dobiti najviše dugova.
"Zemlje u razvoju i ekonomski nestabilne regije su te koje će dobiti najviše financiranja, a ujedno i one koje će dobiti najviše zaduženja"
Pa dobro!… A što je s prijašnjim godinama? Jer čak i toliki postotak kredita, a ne toliko novca, odobravan je zemljama u razvoju. Ostavljamo vam vrijednosti 2016. i 2015. godine:
Otprilike i s prosječnom procjenom, mogli bismo reći da 75% financiranja borbe protiv klimatskih promjena čine krediti.
Ako napravimo još neke izračune i s obzirom na ukupni doprinos (194.000 milijuna dolara) primjenjujući tih 75% u prosjeku, Imat ćemo cca 145.000 milijuna dolara duga koji će očito netko morati otplatiti, sasvim razumljivo, ali s kamatama!… A sve govori da će najslabiji platiti više.
Ovdje bismo trebali pregledati prijedlog Plave ekonomije Guntera Paulija.
Prema riječima Johna Roomea, glavnog direktora Svjetske banke…"Multilateralne razvojne banke igraju ključnu ulogu u mobiliziranju financiranja privatnog sektora, što će biti ključno za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma."
Podsjećajući da su u sklopu Pariškog sporazuma razvijene zemlje pozvane da povećaju svoju razinu potpore konkretnim planom puta za postizanje cilja mobiliziranja 100 milijardi dolara godišnje u financiranju klimatskih promjena do 2022. za akciju protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju.
Naravno, nismo ekonomisti i svi se mogu složiti da moramo poduzeti mjere protiv klimatskih promjena, ali imamo osjećaj da će to platiti uobičajene, najslabije zemlje u razvoju.
Ako vam se svidio ovaj članak, podijelite ga!
