Stalagmiti i stalaktiti dvije su prirodne formacije koje nas impresioniraju. Riječ je o pravim umjetničkim djelima koje je stvorila priroda, koja često stvaraju zabunu (osobito zbog sličnosti oba pojma), iako je istina da među njima postoje razlike. Iz tog razloga u Zelenoj ekologiji govorimo o što su stalaktiti i stalagmiti: razlika i kako nastaju.
Što su stalaktiti i stalagmiti?
Stalaktiti i stalagmiti imaju nešto zajedničko: oni su speleotomi. Pojam speleotomija grčkog je porijekla i odnosi se na mineralne naslage koje nastaju u špiljama nakon njihovog nastanka. Fenomen kojim nastaju speleotomi je kemijska precipitacija, proces koji rezultira stvaranjem čvrstih elemenata iz otopine. Obje vrste speleotoma nastaju u vapnenačkim špiljama, budući da potječu od naslaga kalcijevog karbonata. Iako mogu potjecati i iz umjetnih ili antropskih šupljina iz različitih mineralnih naslaga.
The glavna razlika između njih je njihov položaj (rezultat trenažnog procesa). Ovdje objašnjavamo razlike između stalaktita i stalagmita, kao i nastanak svakog od njih:
Stalaktiti
Znam potječu od stropa i rastu prema dolje. Stalaktiti nastaju kao obična kap mineralizirane vode, koju kada padnu ostavljaju za sobom ostaci kalcita, mineral kalcijev karbonat. Uzastopne kapi koje padaju, talože veću količinu kalcita koji se nakuplja i konačno talog poprima različite oblike, a najčešći je stožasti.
Dakle, stalaktiti su stijene koje se formiraju odozgo prema dolje. U središtu stalaktita vod kroz koji dalje cirkulira voda s mineralima. Ovaj čimbenik ih razlikuje od drugih sličnih morfoloških formacija.
Stalagmiti
Nastaju u tlu i rastu prema gore kao rezultat mineralnih naslaga iz filtrirane vode. Kao i u stalaktitima, počinju se formirati jednostavnom mineraliziranom kapljicom i to nakupljaju ostatke kalcita (kalcijev karbonat) sukcesivno. Za razliku od stalaktita, stalagmiti su masivni i nemaju središnji kanal.
Osim toga, zbog procesa formiranja, stalagmiti imaju mnogo zaobljeniji i nepravilniji oblik od stalaktita. Tako se prema njihovom nepravilnom obliku nalaze različite vrste stalagmita, no najčešći su ravnih cjevastih oblika i nazivaju se makaroni. Tu su i conulitos (oblik kalcificiranog kratera), biseri (zaobljeni oblik) i tako dalje.
Obično su stalaktiti i stalagmiti okrenuti jedan prema drugome, odnosno jedan na stropu, a drugi na podu špilje. To je zato što pošto vrh stalaktita voda kaplje po tlu i tvori stalagmite.
Kako nastaju stalagmiti i stalaktiti?
Kao što smo već rekli, i stalagmite i stalaktite tvori a proces kemijske precipitacije (ili taloženje minerala otopljenih u vodi). Obje formacije nastaju napadom CO2 otopljenog u kišnici na vapnenačku stijenu koju stvara kalcijev karbonat.
Kako vrijeme napreduje, kišnica (s visokim sadržajem CO2) je prodire u zemlju i rastvara je. Ovaj proces rezultira stvaranjem kalcijevog bikarbonata, vrlo topljivog spoja u vodi. Kada ova voda bogata bikarbonatima naraste, stvara se fenomen izlaska CO2 koji reagira i taloži se, stvarajući kalcijev karbonat. Zatim, kalcijev karbonat počinje stvarati konkrecije oko točke pada, u slučaju stalaktita. Kasnije, stalagmiti nastaju od vapnenca otopljenog u kapima vode koje se prolijevaju na tlo.
Gdje možemo pronaći najveći stalagmit i stalaktit na svijetu?
Formiranje obje vrste speleotoma je a vrlo spora pojava. Procjenjuje se da im je potrebno između 4000 i 5000 godina da narastu 2,5 cm. Trenutno možemo pronaći najveći stalaktit na svijetu u špiljama Nerja, u Malagi. Ovaj stalaktit visok je 60 metara i promjer 18 metara, a prema stručnjacima datira 450.000 godina unatrag.
Kao stalagmiti, najveća na svijetu visoka je oko 67 metara i nalazi se u špilji Martín Infierno, u pokrajini Cienfuegos, na Kubi. Otkriće ovog stalagmita nije bilo nimalo lako.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Što su stalaktiti i stalagmiti: razlika i kako nastaju, preporučamo da uđete u našu kategoriju Ostalo okruženje.
