U bilo kojem kopnenom ili morskom ekosustavu žive zajednice živih bića. Ova živa bića uspostavljaju različite vrste veza između sebe ovisno o njihovoj prehrani, praveći razliku između organizama koji proizvode, konzumiraju ili se raspadaju. Mi definiramo trofičku razinu kao skup organizama koji dijele istu vrstu hrane unutar ekosustava. Budući da je način na koji se živa bića hrane i ono što znamo kao lanac ishrane od vitalnog značaja za ravnotežu na našem planetu, u ovom članku Zeleni ekolog govorimo o trofički odnosi ekosustava, njihova definicija i primjeri.
Što je ekosustav
Ekosustav se definira kao skup biotičkih zajednica koji naseljavaju isto područje (populacije živih organizama) i abiotski uvjeti koji utječu na njih. Pojam ekosustav također uključuje interakcije između živih bića te zajednice i između tih organizama i fizičkog okoliša. Kažemo, dakle, da ekosustav uključuje biotop (fizički prostor i njegovi uvjeti) i biocenozu (zajednicu živih bića i njihove interakcije).
U ekosustavu se uspostavlja stalan protok energije i kemijskih spojeva između okoliša i organizama, definirajući nutritivne ili biogeokemijske cikluse kao što su ciklusi vode, dušika, fosfora ili ugljika. Ovi ciklusi su neophodni za život i održavanje ovih ekosustava.
U ovim drugim člancima možete konzultirati definicije i primjeri ekosustava:
- Kopneni ekosustav
- Vodeni ekosustav
- Mješoviti ekosustav
Važnost trofičkih odnosa u ekosustavima
U ekosustavima se stalno mijenjaju njihove funkcije i strukture. Ove promjene nastaju zbog interakcije između živih bića i s okolinom, što pak pogoduje uspostavljanju novih živih organizama. Promjene i zamjene nekih organizama od strane drugih unutar ekosustava nazivaju se sukcesijom i događaju se na uredan način tijekom vremena, sve dok konačno ne dosegnu stabilizirani ekosustav koji je u potpunoj ravnoteži s uvjetima okoline.
Vrhunska zajednica definira se kao zajednica koja se uspostavlja, ostaje neko vrijeme i zamjenjuje se tijekom sukcesije, odnosno nisu zajednice koje traju dugo.
Razlikujemo primarnu sukcesiju kao što je ona koja počinje potpunim odsutnošću živih bića i potpuno golim površinama izloženim okolišu. Primarne sukcesije se uspostavljaju nakon razornih događaja kao što su vulkanske erupcije ili kretanja ledenjaka. Dok se sekundarna sukcesija uspostavlja nakon uništenja dijela ekosustava kao u slučaju požara ili poplave. Sekundarne sukcesije su sposobne pokrenuti rekonstrukciju ekosustava. U Dodatku, trofički odnosi u ekosustavima dio su njihove ravnoteže.
Autotrofni ili proizvodni organizmi u trofičkim odnosima
Ova tijela su nadležna za stvaraju organske molekule iz anorganskih spojeva jednostavnije, za što koriste izvor energije koji je obično sunce.
U većini ekosustava oni su biljke fotosintezom, one koje obavljaju tu ulogu (ili vodene biljke, kao što su alge, u morskim ekosustavima). Ovi organizmi imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavu, jer su izvor hrane za druge organizme u ekosustavu.
Konzumni ili heterotrofni organizmi u trofičkim odnosima
Ovi organizmi troše i dobivaju svoju energiju iz organske tvari koju proizvode organizmi. Međutim, u ovoj kategoriji moramo razlikovati biljojede ili primarne konzumente, mesoždere ili sekundarne konzumente i svejede.
- Primarni potrošači ili biljojedi: To su oni koji se hrane izravno organizmima koji proizvode, njihovim dijelovima ili plodovima. U ovoj skupini bili bi zečevi, zečevi, krave ili konji.
- Sekundarni ili mesožderni potrošači: oni su oni koji se hrane drugim organizmima koji konzumiraju. U ovoj skupini bi bile hijene, mačke ili orlovi.
- Potrošači ili svejedi organizmi: To su oni koji pokrivaju obje kategorije, odnosno konzumiraju i primarne i sekundarne organizme. U ovoj skupini bili bi psi, svinje ili ljudi. Saznajte više Primjeri životinja svejeda ovdje.
Unutar mesoždera također bi postojali čistači, koji bi bili oni koji se hrane mrtvim životinjama. U ovu skupinu bili bi hrošči, muhe, supovi i druge ptice čistačice.
Organizmi koji se raspadaju ili uništavaju u trofičkim odnosima
Ovi organizmi igraju vrlo važnu ulogu unutar ekosustava, jer se hrane i razgraditi organsku tvar konzumiraju drugi organizmi i transformirati natrag u anorgansku tvar, čime se zatvara ciklus elemenata. Vrlo su važni u poljoprivredi. Unutar tih organizama između ostalog možemo pronaći bakterije, gljivice, kukce, crve ili puževe.
Vrijedi spomenuti da unutar ekosustava energija teče od autotrofnih organizama do heterotrofa, dok organizmi koji se raspadaju potrebni su za završetak ciklusa.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Trofički odnosi ekosustava: definicija i primjeri, preporučamo da uđete u našu kategoriju Ekosustavi.
