Upoznajte našu okolinu kako biste je naučili zaštititi

Poznavanje naše okoline znači učiti je zaštititi. Kako je to znanje, više kvalitativno nego kvantitativno (kako, a ne koliko) ovisit će o našim veći ili manji kapacitet razumijevanje njihovih karakteristike i potrebe. U ovom slučaju, najbolja praksa je dobra teorija, iako će općenito biti od male koristi ako nismo u izravnom kontaktu s prirodom.

U idealnom slučaju, ovaj izravni kontakt omogućit će nam da imamo a puno iskustvo, primijeniti ono što znamo, na praktičan način i bez gubljenja strogosti. Međutim, ne možete uvijek poduzeti nešto. Ili baš suprotno, suzdržite se od toga, jer je na oba načina moguće pomoći planetu.

Da, možemo to učiniti, primijeniti teoriju i istovremeno imati izravan kontakt, ako smo znatiželjni s knjigama (gotovo sve je u knjigama i na internetu…) i s onim što nas okružuje, fokusirajući se na naše neposredno okruženje. Učiniti to znači kladiti se, simbolično, da spasimo Zemlju. A to je da je zanimanje za ono što imamo na razini naših osjetila da to poštujemo i, još bolje, štitimo, temelj promjene, način da pridonesemo svom granit pijeska za održavanje nade a bolji svijet.

Približite se neposrednoj okolini

Znati nije samo znati. Iako nam znanje pomaže da upoznamo ekosustav oko nas – bio to sam balkon, vrt, park uz kuću ili najbliže prirodne zelene površine, recimo – za podizanje svijesti i poštovanja potrebno je više od znanja. Mnogo više, zapravo.

Znati da bismo znali zaštititi znači razumjeti da osim upoznavanja s florom i faunom, s prijetnjama koje ugrožavaju vrste ili ekosustave, postoji etika i ekološki prihvatljiv stav koji se pretvara u odgovornost prema okolišu. Riječ je, zapravo, o stavu i osjetljivosti, onoj koja ne daje teoretsko znanje ili utilitaristički pristup, povezanost s okolinom koja znanje pretvara u brigu i zaštitu.

Poštovanje života je nešto što se smatra prirodnim, što se želi i provodi radi jednostavne pravde. Daleko od utilitarizma, od Ekonomski interesi, udobnosti i sebičnosti, briga za planet kroz najneposrednije postaje sama sebi svrha. Zašto to učiniti? Jednostavno to dugujemo planeti, našem domu.

Poštujte, osjećajte se dijelom cjeline

Najbliža okolina je zapravo škola učenja kako postati bolji ljudi, koji više poštuju druga živa bića, životinjskog i biljnog svijeta koji živi u našoj blizini. Između mnogih drugih mogućnosti, umjesto izvezenih možemo odabrati domaće biljke u opasnosti od izumiranja, koje zahtijevaju puno navodnjavanja i ne predstavljaju utočište za biološku raznolikost područja.

Pomozi divljim ježevima, sjajni noćni šetačiUlazak u naš vrt uklanjajući prepreke je još jedna mogućnost. Ili, naravno, pomoći u kontroli kolonija mačaka kroz sterilizaciju i hranjenje kako bi se potencijalna opasnost za javno zdravlje pretvorila u ekološko bogatstvo.

Prilikom odlaska na selo obavezno je prakticirati pješačenje s poštovanjem, promatrati ptice i druge životinje iz daljine, ne uznemiravajući ih, ne čupati biljke općenito, pogotovo ako su u opasnosti od izumiranja i, na kraju, poštivati biološku raznolikost. Isto tako, ovi savjeti su primjenjivi ako idemo na divlje kampiranje.

Osim što ćete ga poštovati, lako ćete ga promovirati kroz vrtlarenje ili mini urbani vrt. Raditi stvari ispravno zahtijeva nešto više za korištenje organski proizvodi i ne koristi pesticide i kemijska gnojiva. Tek kada je biološka raznolikost dobro poznata, može se raditi na ekološkoj poljoprivredi, kako bi ona postala naš saveznik, jer će okoliš postići ravnotežu koja će sama djelovati kada je u pitanju sprječavanje štetočina i dobar urod.

Solidarnost i empatija

U svakodnevnom životu nailazimo na situacije koje ispituju naš kritičan duh. Poznavanje je bitno da bismo mogli dati mišljenje, bez sumnje, pogotovo kada se također znamo empatijski povezati i biti solidarni sa zlostavljanim životinjama i iskorištavanim sredinama.

Opet, možemo navesti mnoštvo primjera. Tipičan primjer žabe koja na kraju otvori kanal na stolu u školskom laboratoriju kako bi djeca naučila anatomiju je savršen. Poznavati ga u njegovom okruženju bilo bi puno poučnije, dakako, i ne samo učiti o vodozemcima, već i spoznati njegovu važnost za ekosustav. Nekorištenje u laboratoriju stoga je znak dobro shvaćene inteligencije.

Nevjerojatni slučajevi

Slučaj Jane Goodall također je paradigmatičan. Poznati primatolog da svojim primjerom sada pogađa savjest kako bi nas senzibilizirala o važnosti poštivanja divljih životinja, bila je veliki poznavatelj primata. Njegovo kasnije iskustvo s njima na kraju je promijenilo njegov život. Dostavljeno im, to je jasna demonstracija da je njihovo poznavanje kroz znanost i suživot savršena formula za sudjelovanje.

Rachel Louise Carson, pionir zaštite okoliša, također služi kao inspiracija u tom pogledu. Poznavanje njegove biografije znači razumijevanje koliko je važno uparivanje znanja i empatije. Fasciniralo ju je sve što je vezano za ocean i, iako je živjela u unutrašnjosti, na kraju se nastanila na obali Mainea, uz njegovo voljeno more, potez koji je rezultirao ogromnim uspjehom njezinih knjiga u cijelom svijetu.

To su poznati slučajevi koji pokazuju koliko je važno uključiti se u okoliš znajući to u punom zamahu. The Priroda tako je samo kad nije udomaćeno. Bitno je znati to kakvo jest, bez ikakvih začina. Daleko od zooloških vrtova, od vrtova koji je stavljaju na struk, izopačuju je i maltretiraju. U ovom trenutku, udruge za zaštitu prirode dobro su uporište za učenje i pomoć pokazujući empatiju.

Podrška im je približavanje nepoznatom svijetu, različitim ekosustavima velikog bogatstva koji postoje iskorištavan od strane ljudskog bića. Blizina, pristup informacijama koje mediji obično ne ističu, a često čak i šutnja, temeljni je korak za potporu akcijama, na primjer protiv lova na tuljane ili uzgajališta kuraca, proizvodnje paštete, krčenja šuma, plastičnog smeća koje zagađuje ocean, korištenje životinja u cirkusu… I, naravno, također u borbi protiv zlostavljanja životinja i smrti u mesnoj industriji.

Zaključci.

Sudjelovanje u tome čini razliku. Ali za uključiti morate se povezati s tom nepravdom. Blizina, dolazi iz informacija, iz tog sempatički osjećaj za koje nisu potrebne riječi ili ona prianjanja koja stvaraju elokventnu sliku, senzibiliziraju i savjest. Potreba za djelovanjem bit će sljedeći veliki korak. Postoji tisuću načina za pomoć, a početak je točka s koje nema povratka. Mijenja se naše ponašanje, naš um, povezani smo s vanjskim. Samo znanje, znanje i osjećaj čine nas kritičnim duhovima, slobodnim dušama i bez njih kravate lako je voljeti druge, bez obzira na njihovu vrstu…

Ako želite pročitati više članaka sličnih Upoznajte našu okolinu kako biste je naučili zaštititiPreporučamo da uđete u našu kategoriju Obrazovanje za okoliš.

Popularne objave