Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Često u vijestima čitamo informacije o poznanstvu Kyoto ili Kyoto protokol o klimatskim promjenama, međunarodnom sporazumu koji je potpisan s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i time minimiziranja učinaka globalnog zatopljenja, no od čega se točno sastoji ovaj protokol i kakav utjecaj ima – ili bi mogao imati – na Planet ?
Ovaj sporazum nastao je kao odgovor na prijetnju klimatskog područja i probleme koje globalne industrije predstavljaju za okoliš. Promotor su bili Ujedinjeni narodi (UN) 1997. u Kyotu (Japan). Predlaže da se zemlje (osobito one najindustrijaliziranije i one koje onečišćuju) obvežu na poduzimanje mjera za smanjenje svojih emisija. Upravo sada, i uvijek ovisno o svakoj naciji, predlaže se smanjenje od najmanje 5,2% u emisiji visoko zagađujućih plinova koji uništavaju planet. U Zelenom ekologu objašnjavamo a sažetak onoga što je Kyoto protokol i od čega se sastoji.
Što je Kyoto protokol ili Kyoto – sažetak
Polazeći od onoga što je naznačeno na početku i kao sažetak, možemo reći da ovaj protokol osigurava smanjiti emisije zagađujućih plinova i poboljšati okoliš. Svaka zemlja potpisnica, pojedinačno, obvezuje se Protokolom iz Kyota pridržavati se postotaka emisija s cilj smanjenja onečišćenja. Ono što želite postići su ciljevi smanjenja emisija za niz industrijaliziranih zemalja, uključujući sve članice Europske unije. Dozvole za onečišćenje (maksimalni iznos koji mogu zagaditi) izračunavaju se ovisno o stopi onečišćenja koje emitira svaka nacija.
Ovaj protokol je od velike važnosti jer je jedini međunarodni mehanizam za suočavanje s klimatskim promjenama i minimiziranje njihovih utjecaja. To je instrument koji je u okviru Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), jedan od najvažnijih međunarodnopravnih aparata namijenjenih borbi protiv opasnih klimatskih promjena. Ovaj protokol pokušava potaknuti vlade da uspostave zakone kako bi ispunili svoje obveze, a tvrtke također moraju imati odgovornost. Mogli bismo to klasificirati kao prvi i važan korak.
Koji se staklenički plinovi moraju smanjiti prema Protokolu iz Kyota
Ovo su stakleničkih plinova treba smanjiti kako je dogovoreno u Kyoto ili Kyoto protokolu:
Ugljični dioksid ili CO2
U svijetu se proizvodi u velikim razmjerima svaki put kada se izgaraju fosilna goriva. Jedini najvažniji čimbenik za klimatske promjene i najveći cilj iz Kyota.
Plin metan
Potječe od gnojiva koje se koriste u poljoprivrednim procesima, jednoj od djelatnosti čovjeka koja metodama koje koristi najviše šteti okolišu.
Dušikov oksid
Emituju ga vozila tijekom rada. Jedan je od stakleničkih plinova s najvećim učinkom u atmosferi, stoga je bitno maksimalno regulirati njegovu emisiju.
Hidrofluorougljik, perfluorougljik i sumpor heksafluorougljik
Ostali zagađujući plinovi koje sporazum iz Kyota želi smanjiti. Prisutni su u mnogim industrijskim procesima.
Ovu informaciju možete proširiti ovim drugim postom na temu Koji plinovi proizvode efekt staklenika i odakle dolaze. Također preporučujemo da naučite više o ekološkom problemu koji želite zaustaviti ili riješiti Kyoto protokolom, ponekad također poznat kao Ugovor iz Kyota Iako nije najtočnije, s ovim drugim člancima Zeleni ekolog o:
- Učinak staklenika: uzroci, posljedice i rješenja.
- Uzroci i posljedice klimatskih promjena.
- Učinak staklenika i klimatske promjene: razlike.
Protokol iz Kyota: zemlje potpisnice
Bilo ih je mnogo zemlje potpisnice Protokola iz Kyota iste godine kada je to učinjeno, ali su drugi ostali na čekanju za ratifikaciju, a drugi su izostavljeni.
Stoga se ovaj protokol od samog početka suočavao s nizom nesuglasica koje su imale utjecaja na njegovu učinkovitost. U početku je bilo tako ratificiralo 156 zemalja, ali nakon odbacile su ga zemlje koje najviše zagađuju svijeta: Sjedinjene Američke Države i Australija. Čak i ne toliko industrijalizirane, zemlje u razvoju potpisale su sporazum, kao što je slučaj sa Salvadorom. Ne moraju ispuniti određeni cilj, ali se moraju obvezati na određenu kontrolu i mjerenje razine svojih emisija.
Od prvog potpisivanja, 1997. godine, njegovo stupanje na snagu bilo je komplicirano. Imao je veliku grešku NAS, vrlo zagađujuća zemlja, čak više od 30% u svjetskim razmjerima, koja je isprva podržala sporazum, ali ga je kasnije njegov predsjednik George W. Bush odbio, dajući prednost konkurentnosti tvrtki na štetu ekologije. Isto su u početku činile i druge zemlje zagađivače, poput Kanade, Australije, Novog Zelanda i Japana. Ni Rusija nije bila baš jasna po tom pitanju, iako je konačno stavila svoj potpis.
No, 2002. godine ratificirali su ga i Japan, Kanada, Novi Zeland, Kina, Indija i Brazil (potonje dvije, kao zemlje u razvoju, nemaju precizne granice emisije). Godine 2004. obećanje iz Kyota dobilo je zelenu boju zahvaljujući potpisu Rusije. Uz to, potrebno je naznačiti da je Kanada ratificirala 2002., ali je odustala od protokola 2011. godine.
Dakle, 16. veljače 2005 Bio je to važan dan za ekologiju jer je pakt ratificiran 141 država, iako velika američka država nije bila među tim tvrtkama. Do danas, nacije koje slijede sporazum emitiraju ukupno 62% ukupnih plinova na planetu.
Ukratko, neke od zemlje potpisnice Protokola iz Kyota a relevantnije su:
- Njemačka
- Luksemburg
- Nizozemska
- Francuska
- Belgija
- Finska
- Danska
- Austrija
- Italija
- Grčka
- Španjolska
- Ujedinjeno Kraljevstvo
- Irska
- Švedska
- Portugal
- Argentina
- Australija
- Star i bradat
- Bolivija
- Brazil
- chili
- Meksiko
- Kina
Individualni zahtjevi prema zemljama Protokola iz Kyota
Za zemlje članice Europska unija a smanjenje od 8%.. Međutim, danas neće moći u potpunosti ispuniti svoje ciljeve za više od 6%, prema procjenama Europske agencije za okoliš (EEA). Problem je u tome što je između 1990. i 1996. Europska unija smanjila samo svoje emisije ugljičnog dioksida za 1%, što je mnogo manji broj od onoga što je planirano.
Situacija u Španjolskoj je još složenija. Ovih dana, Španjolska premašila emisije za 40 posto proizvedeno prije 15 godina, a samo je Ministarstvo zaštite okoliša već upozorilo na štetne posljedice koje će klimatske promjene imati na Pirenejski poluotok.
Ima još puno toga za napraviti, a Kyoto protokol nije savršeno rješenje, pogotovo jer mnoge zemlje onečišćivačice još nisu dale zeleno svjetlo na prijedlog da se s njim postupi. Međutim, to je alat koji je nastao kao odgovor na klimatske promjene i od vlada se očekuje da se više posvete ovoj i drugim mjerama u korist ekologije i održivosti.
Ako vas je zanimalo znati što je Kyoto ili Kyoto protokol i od čega se sastojiMožda ćete također htjeti znati što su ugljični krediti i kako djeluju, što se razmatra u ovom protokolu.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Kyoto protokol: što je to i od čega se sastoji?Preporučujemo da uđete u našu kategoriju Klimatske promjene.
