Elektronički otpad dostigao je tolike dimenzije da je vrlo ozbiljan problem za okoliš. Uronjen u doba velikih podataka, problem nezaustavljivo raste. Za razumijevanje dramatične situacije bit će dovoljno navesti nekoliko brojki: posljednjih godina u svijetu se godišnje proizvede oko 50 milijuna metričkih tona elektroničkog otpada, što je 7 kilograma po osobi. Osim toga, prema upozoravanju UN-a, do 2022. brojka će se povećati za 33 posto.
To znači da će 2022. godišnji obujam od elektronsko smeće bit će oko 65,4 milijuna tona, što je ekvivalentno težini sličnoj težini 200 zgrada poput Empire State Buildinga u New Yorku ili 11 zgrada poput Velike piramide u Gizi. Impresivno, zar ne? U Ecologista Verde želimo podići svijest o ovom problemu i stoga u ovom članku svi govorimo o Utjecaj elektroničkog otpada: veliki ekološki problem.
Što je elektronički otpad
Već nekoliko godina ljudsko biće sve više koristi električnih i elektroničkih uređaja za vaše svakodnevne poslove. Ova gotovo velika potrošnja ovih elemenata stvara a velika količina otrovnog otpada koje ozbiljno štete okolišu. Takozvani elektronički otpad ili otpad jedan je od najzabrinjavajućih problema s kojima se susreće današnja ekologija.
Godišnje ih ima između 40 i 50 milijuna elektroničkog otpada, broj koji alarmira svojom veličinom. Samo u Europi stvaramo oko 14 milijuna, 5% ukupnog urbanog otpada. U današnje vrijeme rijetki su građani koji nemaju barem telefon, računalo, printere, skenere… da ne govorimo o uređajima koji se koriste u tvrtkama. Osim toga, životni ciklus ovih uređaja je vrlo kratak: oko 3 godine za telefon. Godišnje se u svijetu proda oko 180 milijuna računala. Ovo je potaknuto društvenim fenomenom koji potiče često zamjenu terminala kako bi imali najnoviju tehnologiju, čak i ako ispravno rade. Takva praksa je koliko alarmantna, toliko i nepotrebna i povećava problem. Otpad - nazvan WEEE (otpadna električna i elektronička oprema) - napravljen je od malih komponenti koje su štetne za Zemlju i zdravlje. Riječ je o teškim metalima, kadmiju, olovu, živi… Uz to koriste različite vrste nerazgradive plastike. To povećava onečišćenje podzemnih voda, rijeka, jezera, mora i zelenih površina.
Neki od onih koji najviše zagađuju okoliš su elektroničke kartice, fluorescentne svjetiljke, stolna i prijenosna računala, monitori, pisači, video kamere, televizori, audio oprema i mobilni telefoni.
Recikliranje otpada ovih potrošačkih proizvoda skup je i zagađuje okoliš, jer njihova proizvodnja može uključivati oko 50 malih komponenti. Skupo je rastaviti svaki uređaj i vratiti svaki materijal za recikliranje. Stoga bi prvi korak koji bi građanin trebao poduzeti bio smanjenje suvišne potrošnje takvih proizvoda.
Ukratko, elektronski otpad se zove odbačeni elektronički uređaji, kao što su računala, telefoni, uređaji, mobilni uređaji, baterije, audio oprema, periferni uređaji itd., već su oštećeni ili su zastarjeli, za isti slučaj.
Osim koncepta, za razumijevanje ovog problema važna je i njegova lokacija, jer ne generiraju sve zemlje jednaku količinu ovog smeća, logično. Zapravo, čak je izrađena i globalna karta e-otpada koja prikazuje količinu e-otpada po zemljama.
Točnije, 2012. godine Kina i Sjedinjene Američke Države imale su sumnjivu čast biti lideri kako u proizvodnji elektroničke opreme tako i u stvaranju većeg broja otpada ove vrste. Globalno gledano, posljedice su strašne, između ostalog jer recikliranje se ne obavlja kako treba.
Na primjer, spaljivanjem vrijednih komponenti kao što su bakar i zlato oslobađaju se toksini koji zagađuju atmosferu. Najčešći primjeri već su zastrašivanje. Ako nikal-kadmijeva baterija u telefonu zagadi oko 50.000 litara vode, jedan televizor zagađuje 80.000 litara vode metalnim tvarima, olovom i fosforom. Ili, bez daljnjeg, odbacivanje klima uređaja predstavlja visok račun za okoliš, budući da sadrži plinove CFC koji uništavaju ozonski omotač, uz druge onečišćujuće tvari koje se smatraju opasnima.
Ugrožavanje zdravlja i okoliša
Ako je elektronsko smeće zasićuje okoliš, nije ništa manje štetno za zdravlje. Biti potencijalni izvor zagađivač vodonosnika, atmosferu i tlo zbog otrovnih tvari koje sadrže, kada dođu u prirodu, malo se može učiniti.
Rizici za okoliš i zdravlje posebno su alarmantni u zemljama u razvoju, koje su krajnje odredište velike količine otpada koji dolazi iz razvijenih zemalja. Osim što zagađuje okoliš, može uzrokovati oštećenje DNK i rak, kao i upalu i oksidativni stres, što rezultira kardiovaskularne bolesti.
Kako postupati s elektroničkim otpadom? - poznaju rješenja
Suočeni s takvim suvremenim problemom, važno je poduzeti individualnu i kolektivnu svijest kako bi se ublažili razorni učinci zlostavljanja na planetu i zdravlje. Mnoge organizacije pokušavaju riješiti problem iz zakona, tjerajući proizvođače da svoje uređaje grade s manje štetnih elemenata, budući da se oni smatraju konačnim odgovornim. Pojedinci mogu, sa svoje strane:
- Drastično smanjite potrošnju. Danas se velik dio komunikacije odvija elektroničkim kanalima; teško je raditi bez računala ili bez telefona. No, nije potrebno svake godine mijenjati mobitel da bi imao nešto bolji ako sadašnji još radi. Kupnja bi trebala biti iz nužde, a ne hira. Ako ćete za Božić darovati elektronički uređaj, svakako odaberite pouzdan i izdržljiv, kako ga ne biste morali mijenjati u kratkom vremenu.
- Upravo u trenutku kupnje potrošač pokazuje je li ili nije predan okolišu. Donošenju odluka, osim dizajna, cijene i funkcionalnosti, može se dodati i ekološka obveza proizvođača. Mnogi brendovi se već klade manje zagađujući materijali.
- Kada nam uređaj više ne služi, pokušat ćemo ga ponovno koristiti. Ponudite ga prijatelju koji nema ili djeci, umjesto da kupite novu.
- Kada je riječ o ponovnoj upotrebi, možemo pogledati web stranicu proizvođača. Mnogi već uključuju a usluga prikupljanja zastarjelih telefona. Osim toga, često nude pogodnosti kao što su virtualni bodovi ili popust na sljedeći uređaj kako bi potvrdili svoju obvezu.
- Donesite uređaj u organizacije koje ponovno koriste elektroničke instrumente. Popravljaju ih i prodaju. Dobiveni novac usmjerava se na održive projekte. Drugi ih daruju nepovoljnijim društvenim slojevima. Sve više dizajnera postaje poznato po stvaranju novih objekata od prenamijenjene elektronike.
- Ako se ne želite preseliti, na internetu postoji mnogo kampanja koje nude uslugu prikupljanja od vrata do vrata, predlažu da je pošaljete po niskoj cijeni ili obećavaju da će snositi troškove dostave. Mogućnosti su sve šire i udobnije za potrošača.
- Koristite ovu vrstu uređaja za specijalizirana mjesta za recikliranje elektroničkih komponenti. U Madridu postoji petnaest čistih bodova za njihovo polaganje. Iako je ponovna uporaba praktičnija (proces recikliranja šalje toksine u atmosferu), one koji više nisu korisni trebate odložiti na specijaliziranom mjestu i nikada ih ne miješati s drugim otpadom. U Španjolskoj se samo 5% elektronike reciklira na prikladnim mjestima. Ono što najviše zabrinjava je sastav baterija, vrlo štetnih zbog materijala njihove izrade. U svijetu postoji 3000 milijuna mobilnih korisnika. Kada bi svaki od njih reciklirao samo jedan, uštedjeli bismo 240.000 tona sirovina.
Stoga danas možemo prikupiti sve tablete, GPS ili telefone koji dugo nisu radili i koji su mjesecima pohranjeni u ladici te ih poslati na pravo mjesto (na recikliranje ili ponovnu upotrebu). Istraživanja pokazuju da u Španjolskoj postoji oko 22 milijuna mobilnih terminala s invaliditetom pohranjenih u kućama.
Počevši od pražnjenja ladica i ormarića ovih zastarjelih uređaja te slijedeći savjete spomenute na ovim linijama, dali ćemo dio našeg doprinosa smanjenju velikog problema elektroničkog otpada.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Utjecaj elektroničkog otpada: veliki ekološki problem, preporučamo da unesete našu kategoriju Recikliranje i gospodarenje otpadom.
