Zagađenje zraka je a nevolje global, što neravnomjerno utječe na različite regije planeta. Koje zemlje zauzimaju najviše pozicije na ljestvici, posebno otrovne? Nova karta The Eco Experts baca svjetlo na to.
Slike koje prate ovaj post pripadaju ovoj studiji, iz koje su napravljene karte koje pokazuju koje su to zemlje otrovnije od svijet. Ako želite otkriti što dišete, potražite svoju zemlju na prvoj karti, može vas iznenaditi, a može se dogoditi suprotno.
Najtoksičnije zemlje
Studija je uključila 135 zemalja na popis, ostavljajući više od pedeset s popisa, budući da u svijetu postoji 198 zemalja distribuiran na pet kontinenata, ali još uvijek nudi izuzetno reprezentativne podatke o problemu s kojim čovječanstvo pati.
Od tih 135 zemalja, one su na vrhu liste naftne moći Y proizvođači iz plin, obično uz malo ulaganja u obnovljive izvore energije. Uglavnom oni najbogatiji uljem. Doista, neke od njih su i među najbogatijim zemljama svijeta.
Saudijska Arabija, Kuvajt, Bahrein, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Tukmekinstan, Libija, Kazahstan ili Trinidad i Tobago imaju dvojbenu čast voditi listu. Iznenađujuće, ljestvice korištene u ovoj studiji pripisuju veću toksičnost za okoliš ovim zemljama nego njima zemlje Što Kina val Indija, da logično ne idu ni na rositas.
Zemlje s najnižom toksičnošću
Afrika je kontinent s malo dima, barem u usporedni pojmovi. Ovo je zaključak studije, budući da je Kenija zemlja s najnižom toksičnošću za okoliš, a slijede Tanzanija, Etiopija, Mozambik, Kamerun, Zambija, Indonezija, Zimbabve, Brazil i Kongo.
Sve su to zemlje u razvoju koje će, kako budu napredovale, predvidljivo povećati i razinu atmosferske kombinacije. Osim ako se to ne dogodi na globalnoj razini, postignut je dovoljan napredak u uspostavljanju modela razvoja s niskim udjelom ugljika. Sanjati je besplatno…
Da bismo naveli primjer razvijene zemlje koja je bila kolijevka industrijske revolucije, mora se reći da je Ujedinjeno Kraljevstvo na poziciji broj 81 u odnosu na onečišćenja i 37. po emisiji.
Konačno, u Europi zemlje s najgorim podacima su Luksemburg, Bosna i Hercegovina i Bugarska. Zanimljivo je da su čak i uz brojne ekološke politike, nordijske zemlje postigle visoke ocjene u toksičnosti, položaj u kojem je velika količina energije koju troše za borbu protiv svojih hladnih zima bila odlučujuća.
A što je sa Španjolskom? Među najnezaposlenijim je državama u Europi, u istom rangu kao i Francuska ili Ujedinjeno Kraljevstvo, što ni na koji način ne znači da ne bi trebale ispuniti ciljeve utvrđene Pariškim sporazumom koji je stupio na snagu prošlog studenog.
Niti, naravno, ne služi kao orijentacija na lokalnoj razini, jer u svim zemljama bez iznimke ima beskrajnih točaka onečišćujućih tvari koji predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva.
Cilj: osramotiti najotrovnije zemlje
Cilj s kojim je ova karta pripremljena ima za cilj staviti ogledalo pred zemlje koje su najgore u ekološka politika. "Želimo imenovati i posramiti najgore prijestupnike na svijetu", kao i podići svijest o opasnostima koje to nosi, objašnjavaju iz The Eco Experts.
Milijuni smrti svake godine
U europskom okruženju, prema posljednjem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), onečišćenje zraka uzrokuje stotine tisuća prerane smrti. Oko 85 posto Europljana koji žive u gradovima udiše otrovne tvari koje predstavljaju zdravstveni rizik i mogu ih čak koštati života.
Ovo isto izvješće, "Kvaliteta zraka u Europi 2016", čija analiza pokriva od 2000. do 2014., toksičnost koju udišemo kroz zrak je odgovoran smrti 467.000 ljudi godišnje u prostoru zajednice. U svijetu, prema WHO-u, brojka puca do 12,6 milijuna ljudi u 2012., posljednjoj godini za koju su dostupni podaci.
Drugim riječima, zagađenje zraka uzrokovalo je smrt oko četvrtine smrtnih slučajeva. No, osim što predstavlja veliki javnozdravstveni problem, onečišćenje zraka je ekološka drama u smislu svog utjecaja na okoliš općenito, a posebno na klimatske promjene.
Nije iznenađujuće da je jedan od velikih globalnih izazova na razini okoliša, možda i najvažniji, upravo učinkovita borba protiv učinaka klimatskih promjena.
Za to je, osim smanjenja onečišćenja zraka koje predstavlja zdravstvene probleme zbog onečišćenja okoliša, ključan i rad na drugim mnogo frontova. Ukratko, veliki izazov nije ništa drugo nego napraviti prijelaz na a društvo s niskim udjelom ugljika: jedini način da se također postigne planet koji ostaje nastanjen.
Zaključci.
Za njegovu realizaciju radili smo s vanjskim podacima vezanim uz smrtnost uzrokovanu onečišćenjem zraka i emisijom CO2. Točnije, podaci istraživanja potječu od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne energetske agencije (IEA).
Idući na tehničke aspekte, osim na onečišćenja od zrak, za klasifikaciju su u igru ušli drugi čimbenici. Njihov zbroj djeluje kao sito koje nudi rezultate koji se vide na karti.
Uz ostalo, uzeto je u obzir koje podatke svaka zemlja ima o ključnim pitanjima kao što su proizvodnja zelene energije, potrošnja energije i emisije iz CO2 za izgaranje iz gorivo, oba čimbenika prema njihovim brojkama po glavi stanovnika, kao i smrtni slučajevi od onečišćenja zraka koji se javljaju na 100.000 stanovnika.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Saznajte koje su najotrovnije zemlje na planeti, preporučujemo da unesete našu kategoriju Globalizacija.
