KARAKTERISTIKE PČELA – Gdje žive, vrste, ponašanje i ostalo

Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!

Svi poznajemo pčele kao one male životinje koje mogu koristiti svoj ubod da se obrane, koje idu od cvijeta do cvijeta kako bi se prehranile i koje proizvode hranjiv i ukusan med koji se konzumira na cijelom planetu. Međutim, čim se udubimo u fascinantan svijet pčelarstva, mogu se pojaviti mnoga pitanja. Na primjer: gdje pčele žive i što jedu? Koliko dugo žive? Kako je njegova reprodukcija? I još važnije, što da pčele ne postoje? Je li istina da pčelama prijeti izumiranje?

Želite li se upoznati s ovim i drugim zanimljivostima pčela, ne propustite ovaj cjelovit i zanimljiv članak ekologa Verdea na karakteristike pčela. Uzeti na znanje!

Fizičke karakteristike pčela

Započinjemo ovaj članak opisom fizičke karakteristike pčela, odnosno kakvo je tijelo pčele po svom obliku (morfologiji ili anatomiji), koji su dijelovi pčele itd.

• Pčela medonosna (tj. ona koja pravi med) je člankonožac, jer ima zglobljene noge. Spada u klasu kukci a osim toga, kukac je himenoptera, budući da ima opnasta krila. Glavni dijelovi tijela pčela su: glava, prsni koš i trbuh.
• U njegovoj glavi ističe postojanje tri jednostavne oči ili ocelli između njih dvoje složene oči, potonji formiran od tisuća jednostavnih očiju zauzvrat.
• Zanimljivo, u antene u njima se nalaze osjetila dodira, mirisa i sluha.
• Također je od velikog interesa i proboscis, koji je cjevasta i izdužena struktura s kojom unose nektar sadržan u cvjetovima.
• Osim toga, na nogama imaju svojevrsne košare u kojima skupljaju pelud koji skupljaju prilikom posjeta cvjetovima.
• U njegovom trbuhu možemo pronaći različite žlijezde koje im omogućuju stvaranje voska, međusobnu komunikaciju itd., i žalac kojim se brane.

Preporučujemo da pročitate ovaj drugi članak kako biste saznali koja je razlika između pčele, ose i bumbara i ovaj drugi kako biste saznali više o tome što su kukci i njihove karakteristike.

Slika: Slideshare

Gdje pčele žive

Nastavljamo ovaj članak govoreći gdje pčele žive. Pčele su grupirane u kolonije tzv rojevi a ovi žive u košnice. Košnice se sastoje od saće, gdje drže hranu i također se razmnožavaju, kao što ćemo vidjeti kasnije. Znate li koliko pčela može živjeti u košnici? Košnica u punom zamahu može ugostiti do 60.000 pčela, to je impresivno!

Pčelinje košnice možemo pronaći cijeli planet Osim na Antarktiku, budući da im tamo klimatski uvjeti nisu pogodni niti dopuštaju razvoj vegetacije s kojom bi mogli preživjeti.

Osim područja od prirodna staništa pčela, također možemo pronaći košnice smještene u određenim vrstama usjeva, budući da obje pčelari Kao poljoprivrednici, ostvaruju profit od oprašivanja koje na njima vrše pčele.

Vrste pčela

Pčele se mogu klasificirati na temelju nekoliko kriterija. Tako imamo npr. ove vrste pčela:

• Društvene pčele i usamljene pčele.
• Pčele koje grade svoje saće u rupama (koje su stoga osjetljive na iskorištavanje od strane ljudi) i druge koje to rade na otvorenom (obično na granama biljaka).
• Pčele medarice ili pčele medarice i nemedonosne pčele.

Ukupno se procjenjuje da ih ima više od 20 tisuća vrsta pčela a samo rijetki imaju sposobnost proizvodnje meda. Potonji su iz rodu Apis a mi ih imenujemo u nastavku:

• Apis mellifera, zapadna pčela ili europska pčela.
• Apis cerana, orijentalna pčela ili azijska pčela.
• Apis nigrocincta, medonosna pčela s Filipina.
• Apis dorsata, velika azijska medonosna pčela ili velika medonosna pčela.
• Apis cvijeće, Azijska djevojka medonosna pčela ili djevojka medonosna pčela.
• Apis andreniformisTamna, azijska pčelica.
• Apis koschevnikovi, pčela Koschevnikov u Indoneziji, Borneu i Maleziji.

Najamblematičnija je, bez sumnje, europska pčela (Apis mellifera) i to je ono o čemu se uglavnom govori u ovom članku. Unutar europske pčelinje košnice imamo i nekoliko vrsta pčela:

• Matica: U košnici je samo jedna matica, uvijek je ženka i veća je od veličine ostalih pčela. Najvažnija mu je zadaća polaganje jaja, iako također organizira koloniju oslobađanjem feromona koji djeluju kao kemijski glasnici.
• pčela radilica: radnice su također žene, one su najbrojnije i obavljaju nebrojene poslove kako unutar tako i izvan košnice.
• dronovi: Oni su mužjaci kolonije i nemaju žalac. Njegova jedina funkcija je oploditi maticu. Ako je oplode, kasnije umiru (što onemogućuje krvno srodstvo), a one koji je nisu oplodili radnici će ukloniti iz košnice kada je hrana oskudna.

Ponašanje pčela

Vidjet ćemo, u nastavku, ponašanje pčela. U slučaju europske pčele imamo a društveno ponašanje u kojem je predstavljena vrlo jasna organizacija. To znači da svaki član kolonije ima karakterističnu ulogu. Isto se događa i s drugim kukcima kao što su termiti, mravi itd. Društveno ponašanje je poznato kao društvenost i ovdje govorimo o društvenosti: što je to, primjeri i karakteristike.

Ovo društveno ponašanje pčela ne može se promatrati samo među različitim vrstama pčela (matica, radilica i trut), već i među samim pčelama radilicama. Tako će, ovisno o dobi pčela radilica (u danima), obavljati neke ili druge funkcije. Pogledajmo što su:

• Od 2. do 3. dana zadužena je za čišćenje i davanje topline jajima.
• Od 4. do 12. dana hranite ličinke (one su pčele dojilje).
• Od 13. do 18. dana gradi češljeve od voska koji sama proizvodi.
• Od 19. do 20. dana zadužen je za obranu košnice, stojeći na ulazu.
• Od 21. dana skuplja nektar, pelud, propolis i vodu za društvo (zove se pčele hranilice).

Na kraju komentiramo zanimljivo ponašanje pčela hranilica kada se vrate u košnicu. Jeste li znali da kroz neku vrstu plesa svojim sestrama govore gdje mogu pronaći najbolje cvijeće ili gdje mogu naći vodu za piće itd.? U tom smislu, zahvaljujući studijama austrijskog znanstvenika Karla Von Fricha, možemo znati dio toga jezik pčela, dakle, znamo da:

• Ako je njihov ples s glavom prema gore, oni pokazuju da je cvijeće okrenuto prema Suncu.
• Ako im je ples pognute glave, izražavaju da moraju gledati u smjeru suprotnom od Sunca.
• Ako plešu u krugovima, to znači da je cvijeće blizu.
• Ako plešu crtajući osmice, poručuju da je cvijeće daleko.
• Dok plešu manje-više brzo i više ili manje tresu trbuhom, također mogu naznačiti udaljenost i jesu li pronašli malo ili mnogo cvjetova.

Kako se pčele hrane

Jeste li se ikada zapitali što pčele jedu? U osnovi se u košnicama konzumiraju četiri različite vrste hrane:

• Nektar: To je slatka, vodenasta tvar koju proizvodi cvijeće kako bi privukla oprašivače. Ovdje možete pročitati više o tome što je nektar i njegovoj funkciji.
• Med: To je viskozna tvar koju pčele prave od nektara. Ovdje ćemo vam reći kako pčele prave med.
• Pelud: To su mikroskopska zrna koja proizvode muški organi biljaka kako bi se razmnožavali.
• matična mliječ: Tvar koju pčele radilice proizvode probavljajući pelud uz pomoć određenih žlijezda.

Sada je hranjenje pčela Ovisi o kojoj vrsti pčele je riječ i jesu li ličinke ili odrasle jedinke.

• Pčele radilice se prva tri dana života hrane matičnom mliječi, a također i mednom kašom i peludi u stadiju ličinke. Kasnije, kad odrastu, jedu med, nektar i pelud.
• Ličinke trutova hrane se medom, a odrasli trutovi jedu istu hranu kao i pčele radilice.
• Pčelinja matica tijekom svog života jede samo matičnu mliječ.

Zasigurno vrsta prehrane utječe na njen životni vijek, budući da matica može živjeti i više od 5 godina. Također, ako se pitate koliko dugo žive pčele radilice, njihov životni vijek ovisit će o godišnjem dobu u kojem su rođene: ako su rođene tijekom proljeća, radit će više, a živjeti manje, u prosjeku ne dulje od tri mjeseca. Što se tiče dronova, njihov životni vijek je tek nešto veći od životnog vijeka radnika.

Razmnožavanje pčela

Nastavljamo govoriti o karakteristikama ovih insekata brojeći sada kako se pčele razmnožavaju. Nakon što matica dosegne spolnu zrelost, što se događa u dobi od oko 5 dana, ona napušta košnicu kako bi obavila oplodni let, tzv. svadbeni let. prilikom letenja, dronovi Idu joj u susret i oploditi je, a to se događa dva ili tri puta tijekom tjedan dana.

Kasnije, matica iz tog razloga više neće napuštati košnicu, budući da će svu potrebnu spermu već imati pohranjenu u vrećici unutar tijela, tzv. spermatheca.

Je li pčela životinja koja ima jajašce ili živi? Pčele su oviparni insekti, tj. nositi jaja kao što smo prethodno spomenuli. Za stavljanje je zadužena matica 1500 jaja dnevno tijekom cijelog svog života. Međutim, ponekad matica ima neka fizička ograničenja koja je sprječavaju da položi dovoljan volumen jaja za regeneraciju populacije košnice. U tim slučajevima radnici prave novu maticu.

Koja je funkcija pčela

Ekološki gledano, najvažnija funkcija koju pčele obavljaju je da oprašiti cvijeće. Zapravo, pčele oprašuju veliki dio svih biljaka koje postoje. Oprašivanje je proces kojim se pelud prenosi s prašnika (muški dio) na žig (ženski dio) cvjetova, čime se omogućuje njihova oplodnja i kasnije stvaranje plodova i sjemenki. To je nešto što pčele ne rade namjerno, jer je njihov posao skupljati pelud kako bi ga pohranili u saće svoje košnice, ali dok idu od cvijeta do cvijeta, dio tog peludi pada i odlaže se u različite cvjetove što im omogućuje njegovu reprodukciju. Stoga je oprašivanje pčelama bitno, jer to dopušta održava se biološka raznolikost planeta i života na Zemlji općenito.

S druge strane, ekonomski gledano, također možemo osigurati da pčele igraju bitnu ulogu. Ne samo zbog koristi koje od njih mogu steći pčelari (što bi moglo ići u drugi plan), već zato što se računa da oko 70% poljoprivrede i, stoga, veliki volumen hrane koju konzumiramo ovisi o njima, odnosno uglavnom o njihovom oprašivanju.

Sada kada ste pročitali do sada, preporučamo da kasnije pročitate ove druge zanimljive članke Zelenog ekologa o tome Što je oprašivanje i njegove vrste, važnost oprašivanja i važnost pčela.

Što da nije bilo pčela

Nažalost, pčele su u opasnosti od izumiranja. Ima ih nekoliko prijetnje od pčela u cijelom svijetu, ali glavne su klimatske promjene, invazivne vrste poput azijskog stršljena, varoe, monokulture i prekomjerna uporaba pesticida i neonikotinoidnih insekticida. U ovom drugom postu možete saznati mnogo više o tome zašto su pčele u opasnosti od izumiranja.

A) Da,zašto je važno zaštititi pčele? Jer bez djelovanja pčela i drugih životinja oprašivača kao što su leptiri, bumbari, kolibri ili šišmiši, ne samo da bi se smanjila bioraznolikost nego bi, osim toga, bilo nemoguće održati život na našem planetu kakav poznajemo. To je zato što bez oprašivanja rađanje novih jedinki velike raznolikosti biljnih vrsta ne bi bilo moguće, a time bi bio pogođen cijeli lanac ishrane.

što se nas tiče, Zašto ovisimo o pčelama? Uglavnom zato što bismo za kratko vrijeme prestali imati koristi od velike količine proizvoda kojima bismo mogli prehraniti sebe i svoju stoku, s kojima bismo trpjeli veliku globalnu glad sa strašnim posljedicama.

Što se može učiniti da se pčelama pomogne

Može li se spriječiti izumiranje pčela? Kako im možemo pomoći? Za kraj ovog članka, ostavljamo vam neke naznake o tome što se može učiniti u tom pogledu:

• Zamijenite određene kemikalije kao što su neonikotinoidni pesticidi i insekticidi i umjesto toga koristite prirodne proizvode koji imaju sposobnost da daju iste rezultate, ali bez štetnog utjecaja na pčele. Dobra alternativa su biopesticidi.
• Kladite se na poljoprivredu bez monokultura i uspostavite polikulture, koje donekle oponašaju raznolikost koja postoji u prirodnim ekosustavima.
• Pokušajte u svakodnevnom životu imati što manji ugljični otisak kako ne biste pogoršali klimatske promjene.
• Sadite biljke u parkovima i vrtovima (privatnim i javnim) s odgovarajućom cvatnjom za njih. Neke biljke koje privlače pčele su lavanda, timijan, ružmarin, vrijesak, razne vrste ruže kamenjara, tratinčice, suncokreti i tako dalje. Ovdje provjerite više Biljke i cvijeće koje privlače pčele.
• Druga dobra ideja je podržati organizacije i udruge s projektima koji imaju za cilj zaštitu pčela.
• Izgradnja košnica na gradskim krovovima i vrtovima također može pomoći. Otkrijte ovdje košnice u gradu da spasite pčele.

Ako želite pročitati više članaka sličnih Karakteristike pčela, preporučamo da uđete u našu kategoriju Divlje životinje.

Bibliografija

• Cajero Avelar, S., Mateos Poumian, A. (2001). Osnovni priručnik za pčelarstvo. Tajništvo za poljoprivredu, ruralni razvoj, ribarstvo i hranu. Meksiko.
• Quero Martínez, A. (2004). Pčele i pčelarstvo. Sveučilište Oviedo. Španjolska.
• Martinez Trujillo, J.M. (2011.). Pčelarstvo. Vodič za studente. Servisni centar za radno osposobljavanje i razvoj. Peru.