Zašto će hrana biti skuplja ako ne promijenimo način razmišljanja
Publikacija Specijalno izvješće o klimatskim promjenama i zemljištu koju je prošlog tjedna napisalo 107 stručnjaka iz 52 zemlje od strane Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC - Agencija Ujedinjenih naroda od 1988.) samo smo dobro pogledali da vidimo hoćemo li se probuditi i početi ozbiljno o globalnoj proizvodnji hrane.
Za razliku od većine drugih dokumenata o okolišu ili klimatskim promjenama, IPCC se ne fokusira prvenstveno na potrošnju fosilnih goriva, glavnog izvora emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem, već na upravljanje sa Zemlje.
I dok su emisije stakleničkih plinova središnje u svakom izvješću o klimatskim promjenama, ovo "posebno izvješće" ispituje druge kritične čimbenike, posebice sposobnost planeta da se hrani.
Zašto ćemo imati nestašicu hrane?
U širokim crtama, izvješće opisuje kako klimatske promjene već prijete opskrbi ljudi hranom i vodom: pretvaranje obradive zemlje u pustinju (dezertifikacija); degradiranje tla; povećanje opasnosti od suša, poplava i drugih meteoroloških pojava.
Kombinacija čimbenika koji ozbiljno ugrožavaju usjeve i, posljedično, opskrbu planeta hranom u vrijeme kada svjetska populacija raste nezaustavljivom brzinom (trenutačno 7,7 do 9,7 milijardi 2050.).
No, da bismo bolje razumjeli što se događa sa "sigurnošću hrane" morat ćemo pogledati sljedeće grafikone širom svijeta…
1.- Trebamo više hrane
Zemlja je sve naseljenija (procjena bi na kraju ovog stoljeća mogla premašiti 11.000 milijuna ljudi) i stoga je potrebno više hrane, što je nedvojbeno povezano s poljoprivrednom proizvodnjom.
Prema izvješću IPCC-a, trenutno se 25 do 30% ukupne proizvedene hrane gubi ili baca.
2.- Povećanje emisija iz poljoprivrede
Popratni grafikon izvješća navodi da 23% svih stakleničkih plinova koje čovjek izbaci dolazi iz poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta.
Osim toga, ako se dodaju emisije povezane sa svjetskom proizvodnjom hrane, taj udio može doseći i do 37%.
Pogledajte također zanimljiv članak o tome zašto je beton najrazorniji materijal na zemlji iz ekološke perspektive.
3.- Kakve namjene ima zemljište?
Sve više moramo koristiti više zemlje za proizvodnju više hrane s problemom što se ne koristi na održiv način, što utječe na prirodne ekosustave.
4.- Poljoprivredna proizvodnja
Promjena korištenja zemljišta i brzo intenziviranje korištenja zemljišta pridonijeli su povećanju proizvodnje hrane, hrane za životinje i vlakana.
Od 1961. godine ukupna proizvodnja hrane (usjevi žitarica) povećana je za 240% (do 2022.) zbog proširenja zemljišne površine i povećanja prinosa. Proizvodnja vlakana (pamuk) porasla je za 162% (do 2013.).
Za veću proizvodnju, korištenje gnojiva je pokrenuto poput vode. Oko 70% svjetske potrošnje slatke vode odlazi na poljoprivredu.
Oko 70% svjetske potrošnje slatke vode koristi se za poljoprivredu
5.- Dezertifikacija i degradacija zemljišta
Prema izvješću, klimatske promjene s intenziviranjem poljoprivrede doprinose ubrzanju dezertifikacije i degradacije zemljišta na globalnoj razini.
Točka 1 na superuzlaznom grafikonu je populacija po područjima zahvaćenim dezertifikacijom, a točka 3, koja je u padu, proširenje je kontinentalnih močvara. Jasnije, nemoguće!
Zanimljivo, iz ovog članka možete vidjeti interaktivni kartografski alat za proučavanje klimatskih promjena.
6.- Sve je povezano
Zemljište predstavlja glavnu osnovu za život i dobrobit ljudi, uključujući opskrbu hranom, slatkom vodom i mnogim drugim uslugama ekosustava, kao i biološku raznolikost.
Ljudsko korištenje zemlje izravno utječe na više od 70% (između 69-76%) kopnene površine svijeta bez leda. A također igra važnu ulogu u klimatskom sustavu.
Ako vidimo sljedeća dva grafikona, odnos simbioze je tu…
A odnos između klimatskih šokova i povećanja cijena hrane može se identificirati u sljedećoj shemi…
Prema autorima izvješća (ovdje pristupite dijelu IPCC-ovog izvješća o "sigurnosti hrane"), sve je teže proizvoditi hranu suočeni s sve većim sušama, šumskim požarima, toplinskim valovima, poplavama i topljenjem vječnog leda.
Ako se tome dodaju sve veće količine ugljičnog dioksida u atmosferi, koje smanjuju kvalitetu hrane koja se proizvodi, jasno je da idemo prema budućnosti u kojoj je još manje hrane za distribuciju, što znači da hrana koja je dostupna koštat će više.
Idemo u budućnost u kojoj je još manje hrane za podijeliti, a ono što je dostupno koštat će više
"Jedna je posebna opasnost da bi se krize s hranom mogle razviti na više kontinenata odjednom", rekla je Cynthia Rosenzweig, glavna istraživačica NASA-inog Goddard instituta za svemirske studije i glavna autorica izvješća.
I za potvrdu veze. Izvješće nam ostavlja različite karte kako bismo vidjeli međusobne odnose diljem svijeta…
IPCC naglašava da klimatske promjene već utječu na "sigurnost hrane" budući da se obrasci oborina mijenjaju, a učestalost i intenzitet ekstremnih događaja koji oštećuju usjeve rastu.
Projekcije nisu dobre za Španjolsku… "Očekuje se da će se učestalost i intenzitet suša povećati osobito u mediteranskoj regiji i južnoj Africi." Uzeti na znanje!
I još jedna od važnih posljedica o kojoj je već bilo riječi u ovom drugom izvješću koje je objavilo Vijeće za ljudska prava UN-a, bit će povećanje razlike između razvijenih i nerazvijenih zemalja.
Najjača gospodarstva moći će ulagati u pokušaje ublažavanja utjecaja na okoliš na svojim područjima, dok će oslabljena gospodarstva imati ozbiljne probleme (Vidi komplementarni članak o tome zašto borba protiv klimatskih promjena dovodi zemlje u razvoju u dugove).
Kao i jaz između bogatih i siromašnih koji će postati još drugačiji, jer će mnogi ljudi ostati bez sredstava za bijeg od najgorih posljedica klimatske krize (Usput, to zovu "klimatski aparthejd").
To će povećati tok imigracije koji već redefinira politiku u Sjevernoj Americi, Europi i drugim dijelovima svijeta… »Na živote ljudi utjecat će veliki pritisak na migraciju»
Ali… Možemo li učiniti nešto da se počnemo poboljšavati? Da, i samo izvješće IPCC-a predlaže stratešku tablicu ciljeva s prioritetima koji bi se od sada trebali primjenjivati …
Izvješće postavlja potrebu za brzim odgovorom na izazov klimatskih promjena… "Odgađanje djelovanja (…) moglo bi dovesti do nekih nepovratnih posljedica." A to bi zauzvrat stvorilo više stakleničkih plinova koji bi dodatno zagrijali planet. Globalni fokus na održivost, zajedno s ranim djelovanjem, nudi najbolje mogućnosti za borbu protiv klimatskih promjena.
Inače, tada smo već govorili o tome kako prehrana utječe na klimatske promjene u izvješću koje je izdao FAO.
Reference na članak:
- Cijelo izvješće Posebno izvješće o klimatskim promjenama i zemljištu (postoji nekoliko PDF dokumenata na engleskom)
- ElPain članak.
- Članak Korištenje zemljišta predmet je najnovijeg IPCC izvješća.
- Članak "Klimatski apartheid" je neizbježan. Samo će bogati preživjeti.
Ako vam se svidio ovaj članak, podijelite ga!
