Ugljični dioksid jedan je od plinova koji najviše zagađuju okoliš koji postoje. Trenutno velik dio ljudskih aktivnosti emitira velike količine ugljičnog dioksida, a s povećanjem gospodarskog i društvenog razvoja ta će brojka rasti. Stoga je potrebno poduzeti globalne mjere za suzbijanje ovih emisija.
U ovom članku Zeleni ekolog govorimo o utjecaj ugljičnog dioksida na okoliš.
Izvori emisije ugljičnog dioksida i više podataka
Ugljični dioksid dolazi iz dvije vrste izvora, prirodnih i antropogenih. Između prirodni izvori emisije CO2 postoje disanje životinja, procesi fosilizacije, šumski požari ili vulkanske erupcije. Između antropogeni izvori emisije CO2 tu su industrijski procesi, spaljivanje ostataka ili otpada, spaljivanje fosilnih goriva za dobivanje energije, prijevozna sredstva i druge ljudske aktivnosti. U ovom drugom članku ćemo vam reći više o glavnim izvorima emisije CO2.
Upravo antropogeni izvori ugljičnog dioksida ne prestaju rasti posljednjih desetljeća. Trenutačno je koncentracija CO2 u atmosferi oko 390-400 ppm (s varijacijama noć-dan, lokacija i sezonske varijacije). Od kraja 19. stoljeća stopa povećanja emisija CO2 raste, a posebno s kraja 20. stoljeća prelazi s emisije od oko 0,5 ppm godišnje u 1960. na prosječne 2 ppm u 2000. godini. trend koji se nastavlja.
Unatoč višestrukim Inicijative za smanjenje emisije CO2Kako je Kyoto protokol potpisan 1990-ih, istina je da su emisije ugljičnog dioksida nastavile rasti na globalnoj razini, iako su najnerazvijenije zemlje, unatoč tome što imaju 80% svjetskog stanovništva, pridonijele samo 20% emisija od 1751. do 2007. godine.
Očekuje se da će se emisije ugljičnog dioksida povećati do 130% od sadašnjeg razdoblja do 2050. godine, prema podacima Međunarodne agencije za energiju, te da će za poduzimanje potrebnih mjera za smanjenje tih emisija biti potrebno 45 milijardi dolara. .
Utjecaj ugljičnog dioksida na okoliš
Ugljični dioksid je jedan od plinovi odgovorni za efekt staklenika. Ovaj učinak je fenomen kojim se toplina koju emitira sunce zadržava unutar atmosfere. Neki plinovi, poput ugljičnog dioksida, previše povećavaju zadržavanje topline u atmosferi i posljedično dovode do globalnog pregrijavanja.
Istočno globalno pregrijavanje ima posljedice na globalnu klimu i na život diljem svijeta. Iako je poznato da je klima na našem planetu dinamična, u prošlom stoljeću se tempo ovih klimatskih varijacija ubrzao, što je dovelo do globalnih klimatskih promjena. Jedan od uzroka ove promjene je prekomjerna koncentracija stakleničkih plinova. Na primjer, globalna srednja temperatura porasla je za 0,6 °C tijekom 20. stoljeća, a očekuje se da će porast biti između 1 i 5 °C u 21. stoljeću ili povećava učestalost i intenzitet najekstremnijih vremenskih događaja. Klimatske promjene su problem koji utječe na sve ostale utjecaje CO2 na okoliš.
Na razini morskog okoliša ovo globalno pregrijavanje utječe na otapanje permafrosta i velikih ledenih kapa. Procjenjuje se da će tijekom 21. stoljeća razina mora porasti između 9 i 88 cm, ovisno o lokaciji. Osim toga, u obalnim područjima će se povećati pojave erozije i salinizacije. Mnogi koraljni grebeni gube boju i umiru, utječući na vrste koje ih koriste u svojoj prehrani.
Utjecaj CO2 na biološku raznolikost
Mnoge vrste će se preseliti prema hladnijim geografskim širinama, tražeći onu klimu za koju su bolje prilagođeni. Unatoč tome, životinjske ili biljne vrste, koje imaju manju sposobnost kretanja, koje se ne mogu prilagoditi, će umrijeti ili izumrijeti. Osim toga, fenomen odmrzavanja također utječe na smrt i izumiranje mnogih vrsta ili zakiseljavanje voda. Druga posljedica je da mnoge životinjske vrste mijenjaju svoje migracijske rute, u potrazi za hranom ili u svojim lancima ishrane.
Nedavno je uočeno da biljke povećavaju svoj rast kako se povećava koncentracija CO2. Međutim, pri vrlo visokim razinama CO2 zasićenost fotosintetskog aparata je veća, tako da se rast ne povećava niti čak smanjuje. Iako nije u potpunosti dokazan fenomen.
Utjecaj ugljičnog dioksida na okoliš u Madridu
Ovaj članak želimo završiti komentiranjem trenutne situacije u gradu Madridu, budući da je posljednjih godina Onečišćenje CO2 Na ovom mjestu se dosta povećao i čak se pojavila "beretka" koja pokriva grad.
Zašto je ugljični dioksid jedan od plinova koji najviše zagađuju
Ugljični dioksid igra vrlo važnu ulogu u globalnom zatopljenju, budući da je sposoban apsorbirati infracrveno svjetlo koje dolazi od sunca. Ugljični dioksid je drugi najvažniji atmosferski plin u efektu staklenika. Osim toga, kada se apsorbira u vodi, stvara ugljičnu kiselinu (H2CO3), oštećujući različite ekosustave, poput koraljnih grebena.
Glavni uzroci povećanja emisije CO2 i izvori
Glavni uzroci povećanja emisije CO2 su ljudske aktivnosti. Kako se svjetska populacija povećava, povećavaju se i energetske potrebe koje se uglavnom proizvode korištenjem fosilnih goriva, koja proizvode značajne emisije. Druga djelatnost koja proizvodi najviše emisija je transport, a tu su i druge kao što su stočarstvo ili poljoprivreda koje također doprinose.
Iako postoji niz aktivnosti koje proizvode ugljični dioksid, velika većina emisija ugljičnog dioksida nastaje načinom na koji proizvodimo i koristimo energiju. Iz tog razloga, u nadolazećim godinama bitno je okrenuti se čistim izvorima energije za zamjenu fosilnih goriva.
Posljedice nestajanja šuma i parkova
Park Retiro i Casa de Campo predstavljaju dvije velike i važne zelene površine Madrida. Zelene površine reguliraju temperaturu i vlagu, stvaraju kisik, apsorbiraju zagađivače kao što je CO2, prigušuju buku i filtriraju zračenje. Gubitak šuma ovih dviju važnih zelenih područja grada imao bi važne ekološke posljedice za grad Madrid, budući da bi bio manje uočljiv na globalnoj razini, ali bi u konačnici dodao i dobar negativan utjecaj na problem koji postoji u cijelom svijetu.
Zašto je teško dovoljno smanjiti CO2
Iako se emisije ugljičnog dioksida mogu smanjiti, budući da je to vrlo čest plin, postoje mnoge prirodne pojave poput požara ili vulkanskih erupcija koje mogu ispustiti velike količine CO2 u okoliš. Osim toga, važan je i kapacitet apsorpcije CO2 na našem planetu, uglavnom zbog vegetacije, pa su aktivnosti poput krčenja šuma u tom smislu vrlo štetne.
Mjere za smanjenje emisije CO2 u Madridu
Mjere koje je usvojilo madridsko gradsko vijeće, kao što je Madrid Central, nužne su mjere, ali neće riješiti problem onečišćenja. Loša kvaliteta zraka vrlo je složeno pitanje koje treba riješiti samo djelomičnom mjerom koja zahvaća samo manji dio grada. Koliko god se promet u centru smanjio, promet na obilaznicama i prilazima Madridu i dalje će utjecati na cijeli grad.
Postoji šest velikih blokova mjera koje se mogu poduzeti u gradu poput Madrida za smanjenje zagađenja. To uključuje:
- Izvršiti planove poboljšanja u gradskim područjima: više od polovice madridskog prometa dolazi izvan općine.
- Poboljšanja javnog prijevoza
- Smanjite broj automobila: centar Madrida je jedna od mjera, ali postoje i druge, poput gradskih cestarina.
- Promicati pomak prema vozilima koja manje zagađuju: osobito među onima koja najviše kruže i proizvode najviše onečišćenja, a to su taksiji i dostavna vozila.
Madridska beretka za zagađenje
Takozvana beretka koja pokriva Madrid sastoji se od zagađujućih plinova i suspendiranih čestica. Izdaju ih različiti sektori kao što su industrija, promet, poljoprivreda, građevinarstvo ili grijanje, između ostalog. Iako zimi emisija onečišćujućih tvari ima tendenciju porasta, prisutnost kiše i vjetra ih 'čisti', dok se u anticiklonalnom vremenu ova beretka može jasnije vidjeti. U velikim gradovima češće se mogu vidjeti ove beretke zbog visine njihovih zgrada, uskih ulica i prenapučenosti.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Utjecaj ugljičnog dioksida na okoliš, preporučamo da unesete našu kategoriju Onečišćenja.
