Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Današnja svjetska populacija sve češće koristi automobile, motocikle, zrakoplove i druge zagađujuće prijevoze. Iako je to brz način putovanja i kretanja s jednog mjesta na drugo, moramo biti svjesni da naši postupci mogu dodatno pogoršati trenutnu situaciju s zagađenje atmosfere. Osim toga, postoje i druge prakse koje provode ljudska bića koje utječu na dobrobit našeg okoliša i zraka koji udišemo, kao što je industrijalizacija.
Moramo se odgovorno koristiti ograničenim resursima kojima raspolažemo, kao i stupnjem njihove kontaminacije, jer ako ne za nekoliko godina, nećemo moći udisati zrak koji nas okružuje. I jest da je zrak koji udišemo neophodan za život na planeti Zemlji i da se između ostalog sastoji u određenim omjerima dušika, kisika i vodika. Promjene koje zrak u našoj atmosferi može doživjeti imaju ozbiljne posljedice za živa bića, a mi smo glavni emiteri štetnih tvari poput određenih plinova.
Ovaj članak EcologiaVerde objašnjava zašto je zrak zagađen, odnosno koje su to aktivnosti koje zagađuju našu atmosferu.
Što je zagađenje zraka ili atmosfersko onečišćenje
The zagađenje zraka može se definirati kao promjena sastava plinova suspendiran u atmosferi. Ti zagađujući plinovi su, na primjer, ugljični monoksid (CO), sumporni oksidi (SOx) i dušikovi oksidi (NOx) među ostalima. Svi oni utječu na naše zdravlje, primjerice s respiratornim problemima, ali i pridonose šteti klimatskih promjena i rupe u ozonskom omotaču te tako utječu na okoliš i njegove ekosustave. Stoga su te nove komponente normalno štetno za zdravlje živih bića a dolaze, uglavnom, iz aktivnosti koje provode ljudi, kao što su korištenje automobila ili industrijalizacija.
Onečišćenje naše atmosfere izravno je povezano s tehnološkim napretkom i industrijskim razvojem koji su ljudi ostvarivali, posebno u prošlom stoljeću. Zato je u posljednjih 150 godina u atmosferu ispušteno više emisija od onih koje odgovaraju ostatku naše civilizacije.
Očito je da sve regije ne proizvode iste emisije, pa se ni plinovi neće koncentrirati na isti način. S jedne strane mogu postojati lokalizirana područja s većom koncentracijom onečišćujućih tvari, koja tvore golem oblak onečišćujućih tvari i gdje su velike poteškoće s disanjem, a s druge strane će postojati područja u kojima zbog nedostatka industrijskih objekata ili zato što su udaljeni od gradova i urbana središta imaju razine onečišćenja niže od prosjeka zemlje. Te razlike među regijama mogu biti ekonomski poticaji za najsiromašnije zemlje, odnosno neke od najzagađivačijih i najbogatijih zemalja (Kina, SAD, Rusija, Japan itd.) mogu platiti prekoračenje svojih emisija u zamjenu da druge zemlje pokriju svoje godišnja kvota. Ovaj proces se obično naziva Tržište ugljika.
Zašto je zrak zagađen? - glavni uzroci
Emisije onečišćujućih tvari u našu atmosferu mogu biti uzrokovane antropskim uzrocima, tj uzroci koji su ljudska djela, ili od strane prirodni uzroci. U potonjem slučaju, emisije štetnih plinova koje nastaju, iako važne, nisu glavni uzrok zašto se kvaliteta zraka u našoj atmosferi povremeno smanjuje.
Ispod su glavni uzroci onečišćenja zraka ili atmosfere:
Industrije
Većina industrijskih aktivnosti ispušta tvari koje su štetne za naše zdravlje i zdravlje okoliša. Emisije dima iz industrije, kao što su ugljični dioksid (CO2), dušikovi oksidi, ozon (O3) ili metan (CH4), uzrokuju značajno smanjenje kvalitete zraka koji udišemo. Ovisno o industrijskoj djelatnosti koja se obavlja (kemijska, tekstilna itd.), emitirat će se različite koncentracije ovih štetnih plinova. U nekim slučajevima, ovisno o prirodi i sastavu svake onečišćujuće tvari, one se mogu miješati i reagirati jedna s drugom, uzrokujući još opasnije tvari.
Drastičan primjer industrijskog zagađenja je ono što se dogodilo u Engleskoj u prosincu 1952. godine, nazvano Smog, kada je cijeli London i njegova okolica bili izloženi velikom oblaku crnog dima koji je prekrivao nebo. Tijekom tih dana, broj respiratornih bolesti dramatično se povećao, usmrtivši više od 10.000 ljudi u samo nekoliko dana. Ova pojava, osim što je štetna za čovjeka, ozbiljno je utjecala na okoliš i njegovu faunu i floru, uzrokujući njihovu smrt ili fiziološke promjene u njima.
Automobili i prijevoz koji koriste fosilna goriva
Korištenje goriva poput benzina ili dizela za kretanje našim uobičajenim prijevoznim sredstvima raste. Te emisije proizvode onečišćujuće tvari kao što su ugljični monoksid i dioksid (CO i CO2), dušikovi oksidi i, u manjoj mjeri, sumporov dioksid (SO2).
Taj se proces pokazuje kao ozbiljan problem, posebice u jako naseljenim gradovima, jer zbog velikog broja automobila koji svakodnevno kruže i zadržavanja koje se stvaraju stvara se golem oblak onečišćenja koji može trajati nekoliko dana. Taj se proces otežava ako su automobili i motocikli koji se koriste stariji od deset godina, zbog čega su u posljednje vrijeme počeli provoditi preventivne mjere za reguliranje broja automobila koji ulaze u ove velike gradove.
Kako bi se ovaj problem počeo rješavati, u posljednjih deset godina na tržište su počeli izlaziti električni ili hibridni automobili. To je učinjeno uglavnom iz dva razloga; manje zagađivati i prestati ovisiti o gorivima koja su ograničeni resurs i koja će na kraju nestati u sljedećih 30 godina.
Postoje i druge vrste onečišćenja koje, poput gore navedenih, proizvode ljudi. To su, na primjer, spaljivanje smeća, isparavanje određenih herbicida i pesticida, rudarske ekstrakcije ili klorofluorougljikovodici (CFC).
Prirodni uzroci onečišćenja zraka
Ali postoji i dio prirodno proizvedeno zagađenje zraka, odnosno od strane istog okruženja. Dobar primjer su vulkanske erupcije ili šumski požari. Plinovi koji se emitiraju u tim procesima, istina je da zagađuju zrak, ali ne dostižu štetu i onečišćenje koje mi ljudi činimo lošim upravljanjem resursima kojima raspolažemo.
Osim toga, akcije poput krčenja šuma ne pomažu našoj atmosferi da se malo po malo prirodno oporavi. Biljke i drveće koje nas okružuju igraju temeljnu ulogu u obnavljanju zraka koji udišemo, jer hvataju ugljični dioksid (CO2) i pretvaraju ga u kisik (O2) koji udišemo.
Moglo bi se dakle reći da je zrak u našoj atmosferi onečišćen uglavnom zbog nas, a mi također ne dopuštamo da se prirodno obnavlja.
Posljedice onečišćenja zraka
Onečišćenje zraka dovodi do ozbiljnih posljedica za okoliš i njegovu faunu i floru. Sljedeće objašnjava glavne posljedice onečišćenja zraka.
Klimatske promjene i efekt staklenika
Zbog zagađivača koje ispuštamo u našu atmosferu, u našoj atmosferi se stvara sloj plinova koji onemogućuje sunčevim zrakama koje ulaze, da na isti način odlaze. To znači da se te toplinske zrake zadržavaju na planeti Zemlji i uzrokuju da se ona s vremena na vrijeme sve više zagrijava, što znamo kao efekt staklenika. To ima ozbiljne posljedice za floru i faunu našeg okoliša, jer implicira da se moraju što bolje prilagoditi ovom porastu temperatura ili će umrijeti. Dobar primjer je raseljavanje mnogih vrsta, kako biljnih tako i životinjskih, na veće nadmorske visine kako bi živjele.
Ovo povećanje temperatura dugoročno će značiti da su naša godišnja doba i temperature sve nepravilnije, te će se živim bićima sve teže prilagoditi klimatskim promjenama.
Bolesti
Svakim danom sve je više slučajeva respiratornih, kardiovaskularnih, pa i dermatoloških problema izravno povezanih s onečišćenjem zraka. To implicira rizik za ljudsko zdravlje koji u nekim slučajevima može biti čak i smrtonosan.
Problemi u biljkama i usjevima
Prisutnost većeg broja zagađivača u zraku otežava fotosintezu biljnih vrsta, a također je izložena većem spektru bolesti i problema kada je u pitanju uzgoj. To podrazumijeva smanjenje proizvodnje i kvalitete usjeva, što će značiti da je sve teže nabaviti biljne proizvode i da im raste cijena.
Ekološki fenomeni
Osim problema globalnog zatopljenja, postoje i ekološki čimbenici na koje je utjecao i porast zagađujućih plinova u našoj atmosferi. Dobar primjer su kisele kiše, koje nastaju visokom koncentracijom plinova kao što su sumporne kiseline, što dovodi do trenutne degradacije, uništavanja okoliša na koje pada, kao i izuzetno štetne za živa bića. Drugi je primjer, već spomenut gore, onaj Smoga, velikog oblaka zagađujućih plinova koji se zadržava određeno vrijeme, posebno iznad gradova u kojima postoje veliki vrhovi onečišćenja.
Zaključno, ova posljednja dva stoljeća zagadili smo našu atmosferu do razina koje planet Zemlja neće još dugo izdržati. Dakle, ili ćemo početi ispravljati svoje postupke i usvajati nove, održivije mjere, ili će količina problema s kojima se ugovori o zagađenju zraka imati ozbiljan i nepovratan utjecaj na nas.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Zašto je zrak zagađen, preporučamo da unesete našu kategoriju Onečišćenja.
