Šume, džungle, pustinje, travnjaci… Ovo su neki od primjera velike raznolikosti kopnenih ekosustava koji postoje na planeti Zemlji. Sigurno su vam očite, ali, osim što su na površini zemlje, koje karakteristike znate o njima? Možete li reći po čemu se jedno razlikuje od drugog? Sigurno imate ideju na umu, ali ako vam nije jasno, u Ecologista Verde vam predstavljamo još malo ovih ekosustava kako biste mogli odgovoriti na ova pitanja i podijeliti svoje znanje s drugima o što je kopneni ekosustav i njegove karakteristike.
Što je ekosustav – definicija
Ekosustavi su biološki sustavi koje formira sva raznolikost živih bića koja su u interakciji i borave u zajednici, a također su formirana od fizičkog okruženja u kojem ta živa bića žive. Naš planet, Zemlja, ima tri glavna vrste ekosustava: kopneni, vodeni i prijelazni ili mješoviti ekosustavi.
Saznajte više o tome Što je ekosustav u ovom drugom članku u kojem to detaljno objašnjavamo. Zatim ćemo detaljno objasniti što su kopneni ekosustavi.
Što su kopneni ekosustavi - jednostavna definicija
The kopneni ekosustavi Obuhvaćaju veliku raznolikost staništa rasprostranjenih diljem svijeta, a to su ona čiji se organizmi, flora i fauna razvijaju na tlu ili u podzemlju. Neki u njih uključuju i organizme koji žive u zraku, a drugi ga zasebno smatraju mješovitim ili prijelaznim ekosustavom, iako ne bi bio neovisan o kopnenom okolišu.
Ti se ekosustavi okupljaju najveće biološko bogatstvo zbog velike raznolikosti čimbenika koji ih uvjetuju. Karakteristike flore i faune koje žive u svakom od ovih kopnenih ekosustava različite su jer su prilagođene svojim staništima sa specifičnim uvjetima, kao što su dostupnost vode (od vitalnog značaja za hidrataciju), sunčevo zračenje ili dostupnost hrane. i hranjivim tvarima. Kada se u njima dogode nagle promjene, te vrste počnu predstavljati poteškoće za preživljavanje u tim staništima, moraju seliti, umirati pa čak i izumrijeti.
Karakteristike kopnenih ekosustava
Kao što smo komentirali u prethodnom odjeljku, specifične karakteristike ovih bioloških sustava ovise o različitim vrste kopnenog ekosustava, koji se međusobno razlikuju na temelju dvije vrste čimbenika koji na njih utječu: abiotski čimbenici, fizikalni i kemijski čimbenici koji određuju ekosustav; i biotički čimbenici, vezano za živa bića koja ga nastanjuju.
Između abiotički čimbenici, koji će odrediti oblike biljnog i životinjskog svijeta koji će se naći u određenom ekosustavu, istaknuti:
- Klima: padaline, temperatura, osvjetljenje, tlak itd.
- Tlo: plodnost, kapacitet filtriranja, salinitet.
- Vlažnost i dostupnost vode.
- Olakšanje.
- Nadmorska visina.
- Geografska širina.
- Dostupnost hranjivih tvari.
Što se tiče biotičkih čimbenika, možemo pronaći a velika raznolikost živih bića u rasponu od jednostaničnih organizama do velikih životinja i biljaka. Glavna karakteristika živih bića koja se nalaze u ovim ekosustavima je da im je za život potreban kisik.
Morfologija tijela životinja u kopnenim ekosustavima prilagođena je da se mogu kretati u specifičnom okruženju u kojem se nalaze (puzanje, trčanje, letenje…). Unutar životinja možemo pronaći i kralježnjake, kao što su veliki sisavci, ptice ili gmazovi; kao beskičmenjaci, s važnim funkcijama ekosustava. Zauzvrat, ove životinje, ovisno o prehrani, mogu biti biljojedi (ako se hrane isključivo biljkama), mesožderi (ako jedu meso od plijena koji love) ili svejedi (životinje koje konzumiraju i meso i biljke i druge proizvode od povrća, kao što su svinje ili medvjedi).
Vrste kopnenih ekosustava
Postoji velika raznolikost kopnenih ekosustava, koji su razvrstani prema tome kako su abiotički čimbenici koji njima dominiraju i prema tome kako je prevladavajući tip vegetacije, koji je temeljni za ekosustave budući da čini temelj trofičkih odnosa, služi kao sklonište za brojne vrste i doprinosi klimi regulacija, između ostalih funkcija.
Flora i fauna svake vrste kopnenog ekosustava imaju različite karakteristike, budući da su prilagođene staništu u kojem se nalaze. Općenito govoreći, najveća biološka raznolikost nalazi se u šumama, a ona se smanjuje dok ne dosegne razinu pustinje.
- šume: Šume su glavni ekosustav koji se nalazi u biosferi i definiraju se kao područja s velikim brojem drveća, grmlja i grmlja. Zauzvrat, postoji veliki izbor ekosustava koji se sastoji od šuma, kao što su džungla, mediteranska šuma ili suptropska šuma. Biljni i životinjski svijet vrlo je raznolik i ovisno o gustoći vegetacije mogu se podijeliti na otvorene i zatvorene šume. Saznajte više o njima vrste kopnenih ekosustava u ovom drugom postu o vrstama šuma.
- guste: Ekosustavi grmlja su oni u kojima prevladava vegetacija niskog rasta poput grmlja ili malog grmlja.
- travnjaci: Kao što im ime govori, pretežno se sastoje od trava, poput trava, a nalaze se u područjima gdje klima pruža polusušne uvjete. Unutar ove skupine ekosustava nalazimo prerije ili savane.
- Tundra: Karakterizira ga odsutnost drveća, umjesto mahovine i lišajeva, kao i začinskog bilja i malog grmlja. Podzemlje je smrznuto, pa se nalazi u područjima s vrlo hladnom klimom.
- pustinje: flora i fauna su rijetki u tim ekosustavima zbog njihovih teških uvjeta. Možemo razlikovati tople pustinje tipične za suptropska područja gdje je kiša oskudna, ili polarne pustinje, koje se također nazivaju "indlandsis", u kojima se najveći razvoj ekosustava događa na granicama ovih smrznutih područja.
Kako biste dodatno proširili svoje znanje o vrstama kopnenih ekosustava i primjerima istih, unesite ovaj drugi članak Green Ecologist.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Što je kopneni ekosustav i njegove karakteristike, preporučamo da uđete u našu kategoriju Ekosustavi.
