Nedavne studije osiguravaju da se više od 1/3 svjetskih prehrambenih proizvoda baca na otpad. Ti se podaci sukobljavaju s onima zemalja koje pate od velike gladi, tako da se, malo po malo, počela boriti protiv ovog visokog postotka koji se pretvorio u gubitak hrane.
Otpad od hrane obuhvaća bilo koju vrstu hrane izgubljenu tijekom procesa opskrbe između proizvođača i potrošača, sve do trenutka kada je pojede ili odbaci. Ovo odbacivanje ili neprehrambeno korištenje sigurnih proizvoda za ljudsku prehranu počinje biti ozbiljan problem u zemljama prvog svijeta, koji također pogađa zemlje u razvoju ili trećeg svijeta. Stoga vas u ovom članku Zeleni ekolog želimo naučiti više o tome bacanje hrane, njegovi uzroci, posljedice i kako ga izbjeći.
Između glavni uzroci bacanja hrane isticati se:
Ovo je jedan od prvih uzroka koji rezultira gubitkom hrane. Bez obzira na to jesu li uzrokovani štetočinama, zlouporabom gnojiva ili drugim problemima prikupljanja. U ove uzroke spadaju i loše skladištenje i loše izvođenje transporta, bilo zbog nemara ili drugih faktora izvan žetve.
Unutar ove kategorije nalazimo nedostatak tržišta ili lošu kondicioniranost istih, kao i cijene koje se ne prilagođavaju proizvodima traženim za potrošnju. To uzrokuje da se velika većina te hrane ne može nabaviti i da na kraju trune i pokvari se.
Mnogi od ovih prehrambenih proizvoda se odbacuju prije isteka roka valjanosti jer su još uvijek optimalni za konzumaciju. Čak i unutar lanca, mnogi su odbačeni jer ne zadovoljavaju estetske standarde kao što su boja, oblik ili veličina. Također je uobičajeno da se zbog transporta ili pakiranja izvlače iz hladnog lanca, pa se odbacuju bez provjere pravog stanja. To se događa i u kućama i u poduzećima.
Još jedan uzrok rasipanja hrane je taj što se, kako kod kuće, tako i u poduzećima kao što su restorani, pripremaju prevelike količine hrane i što se često, ako se ne pojede u tom trenutku, baci. Iako mnogi ljudi također drže ostatke u kutijama za ručak ili tupperima u hladnjaku kako bi ih jeli sljedećih dana, mnogi ih drugi izravno odbacuju, što se također događa u mnogim restoranima.
Što se tiče glavne posljedice bacanja hrane Vidimo da se radi koliko o problemima u okolišu toliko, naravno, u društvu i zdravlju.
Jedan od prvih podataka koje nalazimo unutar posljedica gubitak hrane je volumen od potrošena voda za vašu proizvodnju. Riječ je o ukupno 8.060 m³/s svake godine. Tome se pridodaje i 3.300 milijuna tona stakleničkih plinova koji se tijekom procesa ispuštaju u atmosferu planeta, plus oni proizvedeni njihovim ispuštanjem.
Prema FAO-u, Organizaciji Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, osim ovih utjecaja na okoliš, ovaj otpad hrane predstavlja gubitak od više od 75,00 milijardi dolara svake godine.
Još jedna važna točka su ukupni troškovi upravljanja bolničkim otpadom. Prosječni gubitak zbog rasipanja hrane procjenjuje se na oko 2 €/kg, ne računajući troškove zaposlenika te vrijeme i energiju za pripremu dnevnih obroka. To bi dalo ukupan gubitak od oko 10.000 € godišnje.
Nije baš teško zamisliti što je bolje upravljanje hranom u zemljama od Treći svijet. Problem bacanja hrane puno nam je bliži nego što mislimo. Samo u Španjolskoj više od dva milijuna ljudi jede isključivo iz pučkih kuhinja. Među njima je najviše maloljetnika koji nakon završetka školske godine nemaju potrebnu hranu za svoj rast i zdravlje.
Bez sumnje, jedno od najboljih rješenja za izbjegavati bacanje hrane Bilo bi niža proizvodnja ili baza podataka o stvarnoj potrošnji. Na taj način bi se postiglo učinkovitije korištenje zemljišta i vode, kako bi se izbjegao ne samo gubitak hrane, već i veći utjecaj na okoliš.
Isto tako, ovdje vam ostavljamo nekoliko korisnih savjeta kako biste mogli doprinijeti ovom cilju.
Ovdje vam govorimo više o tome kako štedjeti hranu kod kuće, a ovdje u nastavku vam ostavljamo video o odgovornoj konzumaciji.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Rasipanje hrane: uzroci, posljedice i kako ga izbjeći, preporučamo da uđete u našu kategoriju Ostala ekologija.